Otvorenje izložbe: "
Otkrivanje skrivenog",
Nikoline Starčević Vorgić, održat će se u
utorak, 4. lipnja 2013. godine, u
20 sati u
club-galerija "Magis", Osijek, Europske avenije 6.
U prostoru Club galerije Magis u Osijeku, ovom prigodom posebno zadovoljstvo čini predstaviti Nikolinu Starčević Vorgić, akademsku slikaricu iz
Vinkovaca. Autorica pripada mlađem vinkovačkom i u širem smislu slavonskom likovnom krugu. Izlagala je samostalno nekoliko puta i na većem broju skupno. Nazočila je na više likovnih kolonija, radionica te drugih umjetničkih manifestacija. Bavi se fotografijom, a surađuje i na filmovima.
Ova svestrana umjetnica predstavlja se na ovoj izložbi sa dvadesetak uradaka u tehnici ulja na platnu i s jednom djelom (Filmska) u tehnici akrila. Izloženi radovi motivski su i stilski relativno ujednačeni a predstavljaju kondenzat autoričinog slikarskog rukopisa.
Slojevito, snažno i višestrano umjetničko djelo slikarice ne može se jednostavno nasloviti imenom bilo kojeg umjetničkog pravca, a posebno ne treba "upasti" u zabludu da je prezentirano slikarstvo realistično. Naime, umjetnost se ne izjašnjava o stvarnosti, već je ona stvarnost za sebe.
Slikarici je motivski predložak (poput likova u pokretu, na kiši, silueta, kontura, plesa, zatamnjenosti, skrivenih likova i dr.) vrlo prikladan za vlastiti, moderniji likovni izričaj, koji obiluje tonovima, odnosima, plohama i gestom. Zatamnjenu pozadinu u većini izloženih eksponata
"otvaraju" akcenti i duktus a ovi likovni elementi praktično su i jedini likovni elementi uz reducirani kolorizam. Ovakvi odnosi ukazuju na melankolični slikarski temperament.
Tendencije romantizma, napose njemačke inačice pravca
"preživjele" su unutar XX. i XXI. stoljeća kroz ekspresionizam i neoekspresionizam. Inače romantičarsko slikarstvo u važnim segmentima sadrži kretanje, lutalice, koji impliciraju čežnju, intimizam te vlastito umjetničko propitivanje. Ova premisa u velikoj mjeri manifestira se u izloženim djelima. Slikarica kroz navedeno inkorporira
moderniji sadržaj, svježinu i kreaciju. Suvremen likovni tretman plohe označen je uporabom geste, mrlje, dramatičnog prekida forme u nizu (fragmenti), poput Plesnog triptiha, ujedno i njenog diplomskog rada. Slična misao vrijedi i za niz djela imenom
Ples.
Kreativnost, intelektualna
oštrina, samozatajnost te razvidna slikarska strast, izražena je u autoportretima, osobito na slikama Sjetni autoportret i
Mama. Viđeni autoportreti posjeduju samozatajnost, melankoliju a poneki i senzualnost te distancu između vlastitog svijeta i egzo svijeta.
Ploha je većinom islikana skromnom polikromijom, a ostalim elementima likovnosti, kao što je dinamizam, uporaba sfumata, impasta (kojim postiže reljefnost, odnosno višedimenzionalnost), akcentiranjem sadržaja na poseban način
"oživljuje" plohu i naglašava poetiku vlastitog doživljaja. Ovo se odnosi na slike Bez naziva, sliku poentilistički tretiranu. Na slikama Kišni ljudi i Noćni ljudi, također je nazočna transponacija svjetla i vješta akcentura uz suzdržaniji kolorit, također melankoličnog prizvuka. Poneki radovi, osobito noviji, komornijeg formata realizirani su ekspresivnije, poput slike
Trajekt i još ponekih.
Autora ovog pogovora izložbi, osobito se dojmila rečenica slikarice: -
meni je bitna iskrenost…slikam ono što je stvarno – svoju okolinu -. Iako u izloženim djelima izostaje cjelovit element forme, odnosno forma i njeni elementi često se fragmentiraju i svode na siluetu, konturu, slikarica se zapravo time u izvjesnoj mjeri i otkriva. U većini eksponata izostaje snažnije akcentiranje, više odlučnosti u komponiranju doživljenog te vlastita slikarska definicija. No, to je upravo i
draž istraživanja, kreativne svježine mlađih autora koji propituju odnose i pojavnost, a primjereno njenim godinama, odnosno vlastitom likovnom habitusu.
Bogat i kreativan svijet, vidljiv na ovoj izložbi nije jednostavno slikarski uobličiti i transponirati. Zapravo, autorica nas zato i poziva da u motrenju ovih uradaka u interakciji pokušamo spoznati njenu vlastitu osobnost te kao talentiranu slikaricu novije generacije etabliranih
slavonskih slikara.
Nebitno
