I oni kojima je praćenje
vremenskih prilika negdje pri dnu njihovih interesa teško će ne primijetiti da se u
ožujku mogu očekivati zaista raznovrsni tipovi vremena. Usudili bi se reći da su u ožujku spojena sva godišnja doba. Kad to kažemo, prvenstveno mislimo na
osječko područje, a onda i na cijelo područje Panonske nizine.
Kao prvo, ožujak uz veljaču ima
najveću amplitudu između najniže i najviše apsolutne temperature zraka. Već smo pisali o onom poznatom početku ožujka
1987. godine kad je 4. ožujka ujutro u Osijeku izmjeren
-21,0°C. Nasuprot tome, 24. ožujka 1977. Osijek se 'grijao' na ljetnih 26,9°C! To su pokazatelji da nas u ovom mjesecu ponekad posjete i prava studen i pravo ljeto. Ovaj ožujak je primjer da i sredinom ovog prevrtljivog mjeseca moramo biti pripravni na udar zime. Međutim, ovaj ožujak nije vrijedan spomena ako ga usporedimo s ožujkom
1932. godine. To je ožujak kad je u Osijeku sredinom mjeseca izmjereno gotovo pola metra snijega (
49 cm)! Što je još zanimljivije, tijekom cijelog mjeseca na tlu je bio prisutan snježni pokrivač, a to znači da
zima čitav mjesec
nije nimalo
popuštala. Dijametralno suprotna vremenska situacija u odnosu na sredinu ovogodišnjeg ožujka vladala je prošlogodišnjeg ožujka. Najviše dnevne temperature nerijetko su dosezale
25°C. Također je zanimljivo istaći da je tijekom ožujka 2012. godine palo samo 3 mm oborina, i to naravno u obliku kiše. Za razliku od tog ožujka, 1914. je u ovom mjesecu palo čak
138 mm oborina, i to opet sve u obliku kiše. Taj ožujak bio je pravi proljetni i jesenski. Bilo je dosta dosadnih jesenskih kiša i dosta proljetnih pljuskova. Nekad se u istom ožujku mogu spojiti ljeto i zima. Ne moramo ići daleko u prošlost da to potvrdimo činjenicama. Prije sedam godina,
2006. godine, sredinom mjeseca palo je 1
5 cm snijega, a samo tjedan dana kasnije najviše dnevne temperature prelazile su
20°C.
Za kraj ostavljamo podatak da je ožujak
najvjetrovitiji mjesec u godini na većem dijelu Panonske nizine. To je najčešće
rezultat učestalih sjeverozapadnih
prodora koji nad naše područje dopremaju zrak s Atlantskog oceana.
Tekst: Krunoslav Pavlović/Pannonia Meteo
Foto: Crometeo