Gradske galerije Osijek pozivaju vas na otvorenje izložbe: "
Oskar Herman: Slike" u
subotu, 02. ožujka 2013. godine, u
20 sati u
galeriji Waldinger (Fakultetska 7, Tvrđa, Osijek).
Izložba ostaje ostvorena do 24. ožujka 2013.
Oskar Herman rođen je u Zagrebu, 17. ožujka 1886.
1903. upisuje slikarsku školu Konrada Filipa.
Godine 1904. seli u München, nakon što dobiva stipendiju Odjela za bogoštovlje i nastavu Zemaljske vlade u Zagrebu. U Münchenu, nakon priprema u slikarskoj školi Antona Ažbea, upisuje Akademiju likovnih umjetnosti. Upisuje se u crtačku klasu prof. Johanna Hartericha. Prijateljuje s Josipom Račićem i Romanom Kramsztykom, koji također tamo studiraju.
Od 1907. do 1910. godine, kad završava studij na Akademiji likovnih umjetnosti u Münchenu, polazio je i slikarske klase prof. Karla Rauppa i Petera Halma.
1908. samostalno izlaže u dvorani Obrtne škole u Zagrebu 17 radova, te je prvi od članova minhenskog kruga koji je izlagao u Zagrebu.
Godine 1914. sudjeluje na prvoj izložbi Minhenske nove secesije, koja se zalaže za najbolju tradiciju minhenske umjetnosti i kontinuitet, a time su i slikarska orijentacija i status Oskara Hermana u toj sredini prihvaćeni i potvrđeni.
1914. se vraća u Zagreb, gdje ostaje do 1918. kad ponovno odlazi u München, gdje će provesti idućih petnaest godina - do 1933., kada Hitler dolazi na vlast.
U Zagrebu je od 1933. do 1941. kad počinje rat i Oskar Herman se sklanja najprije u Karlovac, potom u Ljubljanu, koju 1942. mora napustiti te putuje s uputnicom za logor na jug Italije, u Kalabriju, u Ferramonti-Tarsia, gdje je zatočen do siječnja 1944. godine kad
talijani raspuštaju logor, a Herman se priključuje NOP-u, te kao partizan odlazi u Apuliju, a potom je u koloniji umjetnika-partizana u Cozzanu. Slika pejzaže u tehnici ulja na platnu.
Po završetku rata, 1945. se vraća u Zagreb, gdje ostaje do svoje smrti. Kustos je Moderne galerije u Zagrebu od 1945. do umirovljenja 1949. Godine 1946. sudjeluje na UNESCO-voj izložbi u Parizu, a 1947. na velikoj izložbi Slikarstvo i kiparstvo naroda Jugoslavije 19. i 20. stoljeća. JAZU 1952. organizira izložbu Račić–Kraljević–Becić–Herman u Ljubljani, a 1954. priređena mu je velika retrospektivna izložba u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu, kojom se potvrđuje njegova vrijednost, a još više retrospektivnom izložbom u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 1971. godine. Godine 1955. nagrađen je Nagradom grada Zagreba, a 1960. odlikovan Ordenom zasluga za narod I. reda.
Preminuo je 18. siječnja 1974. u Zagrebu.
Nebitno
