Uspješno je obavljeno
5. prebrojavanje roda u Hrvatskoj sudjelovanjem ljubitelja ptica i prirode, a uspješnim bi se moglo ocijeniti i gniježđenje roda unatoč vrlo teškim vremenskim prilikama koje nas prate. Da biste vidjeli rasprostranjenost 1370 do sada uočenih rodinih gnijezda možete koristiti
interaktivnu kartu, a
tablicu sa statističkim podacima dobivenih na osnovu volonterskog obilaska 490 gnijezda (uzorak od 35,77%) možete pregledati u nastavku.
Statistički podaci rodinih gnijezda 2011.
Na karti možete vidjeti
zelene lokacije koje su provjerene i
plave lokacije za čiju su registraciju zaslužne pripadajuće županijske javne ustanove za zaštitu prirodnih vrijednosti. Zbog toga samo
Zagrebačka županija ove godine ima 108 gnijezda više, što je 51,67% nama poznatih rodinih gnijezda u toj županiji. Svi sudionici simbolično su nagrađeni
zahvalnicom Hrvatskog društva za zaštitu ptica i priode.
Karta rasporeda pojedinih gnijezda bijelih roda u Hrvatskoj 2012. godine
Tablica
"Statistika rodinih gnijezda 2012." sadržava pregled svih prikupljenih informacija razvrstanih po županijama, a na dnu tablice je rekapitulacija podataka za cijelu Hrvatsku. U prvim stupcima nalaze se informacije o lokaciji pojedinih gnijezda zajedno sa zemljopisnim koordinatama, zatim slijedi ime i prezime svih promatrača, a poslije njih podaci koje su dojavili.
Ove godine volontiralo je
38 promatrača, u odnosu na prošlogodišnjih 44. Lista vodećih promatrača izgleda ovako: 22,09%
Tibor Mikuška, 16,86%
Darko Podravec, 13,26%
Krunoslav Arač, 7,35%
Predrag Livak, 6,22%
Nikola Wolf itd.
Unatoč povećanju broja lokacija i dalje se može tvrditi da se 70% gnijezda nalazi na 500m od najbližeg vodotoka. Rode se hrane u vlažnim livadnim staništima: kukcima, gmazovima, vodozemcima i malim ribama. Roditelji naizmjence odlaze po hranu i vraćaju se sa zalihom hrane u svojim voljama koju donose svojim mladima. Zato im je život uvelike olakšan ako se gnijezde u blizini vode. Vrlo je važno
sačuvati vlažna staništa kako bi smo osigurali opstanak ove zakonom zaštćene vrste, ali i stotine drugih vrsta koje mogu opstati samo u takvim staništima.
Statistički podaci rodinih gnijezda 2012.
Kao zanimljivost vezanu za ovu pticu koja se izuzetno dobro prilagodila životu u blizini ljudi i koja živi samo u dobro očuvanom okolišu, možgu se navesti mjesta u kojima se nalazi znatan broj takozvanih
"aktivnih" rodinih gnijezda: Siščani (34), Čigoč (27), Osekovo (27), Ivanovo selo (19), Borovo Selo [18], Slavonski Kobaš (15), Donja Kupčina (14), Marino selo (14), Mužilovčica (14), Donja Zdenčina (13), Davor (12), Jasenovac (12), Lonja (12), Orubica (12), Gola (11), Mali Bukovec (11), Osijek (11), Bošnjaci (10)... Najveće kolonije ovih ptica nalaze se uglavnom uz očuvane predjele Save i Drave - PP Lonjsko Polje,
PP Kopački Rit, Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav - što ih čini glavnom, možda i posljednjom frontom za očuvanje bioraznolikosti u ovom dijelu Europe.
Koliko su pojedine vrste prilagođene svojem okolišu pokazuje i karta Požeško-slavonske županije. Rode nastanjuju područja na određenim nadmorskim visinama, sa određenim biljnim pokrovom, s
određenim vodnim režimom. Zbog toga je razdvojenost populacija roda u ovoj županiji jasno uočljiva, kao i (prirodni) razlozi za to. Ljudi su sa druge strane razvili sposobnosti, tehnike i tehnologiju koje im omogućuju da trajno nastanjuju i eksploatiraju apsolutno sva područja na Zemlji, koja inače ne bi mogao niti posjećivati. No, s obzirom da ljudi još uvijek ovise o čistoj vodi, zraku i hrani koju proizvodi u prirodi pod vedrim nebom, neophodno je očuvati ju koliko je god moguće u izvornom obliku sa što većom biološkom raznolikošću. A ona daje stabilnost po pitanju brojnosti pojedinih vrsta, uključujući i "štetnike" u poljoprivredi. A rode i njihova brojnost, jedan su od indikatora očuvanosti prirode i biološke raznolikosti.
I prema ovogodišnjim statističkim procjenama, u Hrvatsku je ove godine doletjelo oko
2000, a na seobu od 15000km preko planina, mora i pustinja, odletjelo oko
4500 roda. Iduće godine rode će se vratiti, a mi smo opet spremni dočekati ih i promatrati ih. Koliko će se roda uspjeti vratiti i da li će imati gdje podići mlade ovisit će o odlukama svih nas.
Foto: Foto-arhiv 031
Nebitno
