Savjetodavci sa seljacima kreću po novac iz EU fondova

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, do sada je ugovoreno 258,55 milijuna kuna nepovratne potpore na mjerama IPARD-a 101 (ulaganja u poljoprivredna gospodarstva), 103 (ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda) i 302 (diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti). Tomu treba dodati 190,62 milijuna kuna za projekte iz mjere 301 (ruralna infrastruktura), za koje su potpisani memorandumi o razumijevanju s korisnicima s kojima će se, nakon dovršetka postupka javne nabave, potpisati konačni ugovori, ističe Robert Črep, viši stručni savjetnik za agroekonomiku Javne poljoprivredne savjetodavne službe.

Iskorištenost raspoloživih sredstava, kako dodaje Črep, do sada iznosi 37,63 posto, a ona varira ovisno o mjeri. Tako je za mjeru 302 iskoristivost samo 9,40 posto, za mjere 101 i 103 - 30,52 posto te za mjeru 301 - 67,7 posto.

- U praktičnoj provedbi programa IPARD u RH vidljiva je slabija zastupljenost prijava tzv. malih projekata. Iako je teško preciznije odrediti taj termin, procjena je da se to odnosi na projekte čiji ukupni prihvatljivi izdaci ne prelaze 100.000 eura - kaže Črep.

U JPSS-u razlog slabije zastupljenosti malih projekata vide, između ostalog, u visokim cijenama savjetničkih usluga i popratne dokumentacije, slabijoj financijskoj mogućnosti potencijalnih korisnika IPARD sredstava za male projekte, neriješenim vlasničkim odnosima, složenosti procedure, globalnoj ekonomskoj krizi te ulagačkoj neizvjesnosti.

- Poljoprivredna gospodarstva s ulaskom u EU bit će suočena s brojnim prilikama i izazovima koje donosi Zajednička poljoprivredna politika i jedinstveno uređenje tržišta poljoprivrednih proizvoda. Investicije, kao dio razvojne poljoprivredne politike, jedan su od preduvjeta za postizanje konkurentnosti i opstanka poljoprivrede, a značajna sredstva za investicije moguće je dobiti iz IPARD-a - navodi Črep.

Kako bi se olakšao pristup programu IPARD, osobito malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima, JPSS je počeo kontinuiranu provedbu niza aktivnosti, koje su najvećim dijelom usmjerene na tzv. male projekte iz mjera 101 i 302 programa IPARD.

- Za potrebe provjere prihvatljivosti ulaganja savjetnici JPSS-a izradili su liste za provjeru korisnika i ulaganja za mjere 101 i 302 IPARD-a. Svaki poljoprivrednik koji zatraži savjet o mogućnostima sufinanciranja investicije sredstvima IPARD-a bit će informiran o svim prilikama i preprekama za korištenje tih sredstava. Poljoprivredna gospodarstva će uz pomoć osposobljenih savjetnika JPSS-a moći provesti provjeru prihvatljivosti planiranog ulaganja. Nakon obavljene provjere planiranog ulaganja i potencijalnog korisnika pristupit će se izradi IPARD prijave - kaže Črep.

Od 2014. na raspolaganju sredstva iz novog EU fonda

- Sredstva iz programa IPARD-a u Hrvatskoj mogu se koristiti sve do novog programskog razdoblja EU, koje počinje 1. siječnja 2014., kada će hrvatskim poljoprivrednim gospodarstvima biti omogućeno korištenje tzv. EAFRD fonda za mjere ruralnog razvoja - navodi Črep.

Tekst: Zdenka Rupčić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031

Tako treba,to podrzavam,ma uzet svaku lipu sto daje EU,pa iskoristit kao slovenci sve sto se moze,pametni i mudri janezi su uzeli 21 tisucu eura za saniranje mostica na jednom potoku???ljudi 21 tsiucu eura nije ih stid uzet od EU pa sta da mi kazemo onda koji smo u ratu ostali bez stotine mostova,ma uzimajte dok jos ima love u EU,uskoro ce nestat i tamo blaga,odneli rumunji,bugari,poljaci,sto prije to bolje za sve,ne samo za mostove i poljoprivredu,nego i za kulturna dobra,cjela europska avenija se moze obnovit iz EU fondova zato sto je spomenicka,a Tvrdza pogotovo,samo u Brisel i trazit za sve,jel kod nas je blagajna prazna jos 1990..Ajmoooooo, kako bi rekao Maminjo.

Jedina sigurna lova u ovoj priči, je ona koju će savjetodavci uzeti od seljaka.

Jebeš mi sve, kakve naivčine žive u ovoj zemlji svi misle da su te pare "dođi i uzmi"...