Kada je prije desetak dana njegova majka doživjela
moždani udar, život našeg sugrađanina Marka i cijele njegove obitelji promijenio se iz temelja. Do tada vitalna
70-godišnja žena obavljala je sve kućanske poslove, odlazila u kupnju i brinula se za vrt. Nakon moždanog udara izgubila je dar govora, a polovina tijela joj je oduzeta.
- Mama je ležala nepokretna, na aparatima, na intenzivnom odjelu Neurologije osječkog KBC-a. Nakon nekoliko dana prebacili su je na odjel s "običnim" pacijentima, a sada su nam rekli da je vodimo kući, dok ne dobije termin za rehabilitaciju u OFMIR-u u Bizovcu - priča sugovornik novinarke Glasa Slavonije.
Na Odjelu za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju osječkog KBC-a Marku su rekli da majku može dovesti za šest tjedana jer tada će prvi ležaj za bolesnike s moždanim udarima biti slobodan. A što učiniti u tih šest tjedana? Marko i njegova supruga rade, a djeca idu u školu. Ako uzmu bolovanje, ionako male plaće bit će im još manje. U međuvremenu je nazvao nekoliko zdravstvenih lječilišta i toplica pitajući može li majku smjestiti tamo u sljedećih
mjesec i pol dana.
- Zvao sam Bizovačke, Daruvarske, Lipičke, Varaždinske toplice, Terme Čatež i svuda su mi rekli da mjesta nema, čak ni uz plaćanje - priča Marko.
Na kraju je Marko na internetu pronašao specijalnu bolnicu za rehabilitaciju Rusanda u mjestu Melenci, u središtu Banata u Vojvodini. Imaju kapacitet od 400 postelja, a osnovna im je djelatnost medicinska rehabilitacija i liječenje oboljenja središnjeg i perifernog živčanog sustava i drugih bolesti. Tamo je, uz plaćanje, pronašao
privremeni smještaj za svoju majku. Nakon završenog liječenja moždanog udara, bolesnici trebaju započeti program rehabilitacije i to što je prije moguće. Na taj način postiže se najbolji mogući oporavak, ali problem je što mjesta nema dovoljno.
Potvrđuje to dr.
Mira Kadojić, voditeljica Odjela za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju (OFMIR) KBC-a:
- Moždani udar je akutna bolest i iako bi rehabilitacija trebala početi što prije, pacijenti ne dolaze izravno k nama, nakon liječenja na neurologiji, već često tek nakon tri mjeseca. Prije su, nakon liječenja na neurologiji, ili osam dana provedenih kod kuće, dolazili k nama. No, sada smo izjednačeni s toplicama i čekanja na rehabilitaciju su znatno duža. Problem je u tome što nemamo dovoljno kapaciteta u odnosu na broj takvih pacijenata - kaže dr. Kadojić.
U OFMIR-u imaju 75 postelja za ležeće pacijente, od toga je 45 postelja za liječenje pacijenata u kategoriji od 21 dan. Dr. Kadojić još napominje da se u OFMIR-u ne liječe samo bolesnici koji imaju moždani udar i druge neurološke bolesti već i osobe s reumatskim bolestima.
Što je moždani udar?
Moždani udar je naglo nastali neurološki poremećaj prouzročen poremećajem cirkulacije u mozgu, što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. U pravilu nastaje oštećenje djelića moždanog tkiva zbog začepljenja krvne žilice u mozgu
ugruškom (trombom), koji prekida cirkulaciju ili zbog pucanja krvne žilice s posljedičnim krvarenjem u mozgu. Uz dosad poznate čimbenike rizika ostaje neobjašnjeno 60 posto slučajeva moždanog udara.
Prvi uzrok smrtnosti i invaliditeta
Moždani udar prvi je
uzrok smrtnosti i invaliditeta u Hrvatskoj, a statistike pokazuju sve veći broj oboljelih s teškim posljedicama. Nakon moždanog udara trećina oboljelih se oporavi do potpune samostalnosti s lakšim posljedicama, kod trećine je posljedica trajna invalidnost i ovisnost o drugima, a trećina bolesnika odmah umire. Svaki je moždani udar zaseban, ovisi o mnogo toga (koja je strana mozga pogođena, koliko su jaka oštećenja, opće stanje bolesnika). Stradaju tijelo, um i osjećaji, a u oporavku uz bolesnika izuzetnu ulogu imaju medicinski tim, obitelj i prijatelji.
Dr. Kukić: Problem je u sustavu
- Problem je u zdravstvenom sustavu, koji ne prati potrebe i ne funkcionira kako bi trebao. Svi znamo da su cerebrovaskularne bolesti u stalnom porastu i da bolesniku treba rehabilitacija, što brža, ali kvalitetna i kontinuirana. No, između preporuke neurologa za rehablitaciju i želje fizijatra da liječi pacijenta, stoji mnogo toga - kaže neurolog, dr.sc.
Radoslav Kukić. Dodaje da postoji optimalno razdoblje kada rehabilitacija daje bolje rezultate, no nakon šest mjeseci ne može se postići uspjeh i oporavak kakav bi bio neposredno nakon udara.
- Iako rehabilitacija često ne ukloni neurološki deficit, ona pacijentu omogući da kvalitetnije živi - dodaje dr. Kukić. Kaže još da bi bilo idealno da OFMIR ima
300 ležajeva, dovoljan broj liječnika i opreme. No, nažalost nema. Pita zašto je trebalo više od 20 godina da Bizovačke toplice dobiju status lječilišta. Da je taj status dobiven znatno ranije, i bolesnici s moždanim udarom brže bi došli na rehabilitaciju.
Tekst: Vesna Latinović/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031
Nebitno
