Oko
400 četrnaestogodišnjaka na godinu prođe pregled
profesionalnog usmjeravanja u Zavodu za zapošljavanje, a od toga broja njih čak 270 bude s
teškoćama u razvoju (invalidi, Down sindrom, djeca koja nisu išla u redovne osnovne škole...).
Dok se oni upisuju izravno u posebne programe za pomoćna zanimanja u
Obrtničkoj školi, druga kategorija učenika, ona koja u osnovnim školama pohađa nastavu prema
prilagođenom i individualnom programu, također ima izravan upis, no nisu ograničeni isključivo na Obrtničku školu.
Tu nastaje problem jer, kako kaže
Slavica Ringel, voditeljica profesionalnog usmjeravanja, srednja škola nije obavezna pa tako nije obavezno ni prilagođavanje programa za učenike s posebnim potrebama. To znači da oni pohađaju redovnu nastavu, sa zdravim učenicima, ali tu dinamiku školskog programa
ne mogu pratiti.
-
Prilagođeni program zahtijeva dodatni angažman profesora, stručnih službi te skrb za učenika, zbog čega ga nemaju sve škole. Događa se tako da im uskrate program pa učenici ispadaju iz sustava. Mi nažalost nemamo ingerenciju i ne možemo provoditi nadzor, već samo dajemo preporuku, no smatramo da bi se takvi propusti trebali nadgledati čak i do samog Ministarstva obrazovanja. Žalosno je da učenik iz prve kategorije prođe trogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, a onaj iz druge ne, i to zbog nedostatka prilagođenog programa - zaključuje Ringel.
Stoga zaključuje da bi upravo resorno
ministarstvo trebalo dati zakonsku regulativu za obavezan prilagođeni program ako se u razred upiše bar jedan takav učenik, jer, kako kaže, naposljetku se cijela situacija lomi
na leđima učenika, ali i roditelja koji očekuju prelazak u drugi razred, no s obzirom na teškoću svladavanja
neprilagođenog programa, učenik to ne može proći.
Tada nastaju problemi i jedino moguće rješenje je usmjeravanje učenika u drugu školu, odnosno za drugo zanimanje. Iskustveno, kaže Ringel, Ekonomska i upravna škola drži se svojih obaveza pa se tako sukladno potrebi čak i formira
poseban odjel za učenike koji nastavu pohađaju prema prilagođenom programu. Ringel je mišljenja da svakako ne bi trebalo školama dati na volju mogućnost odabira, i to linijom manjeg otpora, a što je nažalost, praksa.
Prošle godine 270 upisanih
Pomoćni kuhar, slastičar, bravar, autolakirer i ostala zanimanja u Obrtničkoj školi mjesta su gdje se
izravno upisuju djeca s teškoćama u razvoju. Njih je lani bilo 270, a Ringel kaže da je, nažalost, sve više učenika u Osječko-baranjskoj županiji kojima je potreban poseban program.
Tekst: Marija Mihelić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031
Nebitno
Muško
