Europska konvencija o ostvarivanju
dječjih prava u Hrvatskoj važi od 1. kolovoza 2010., a od druge polovine 2012. će se primjenjivati u praksi. Konvencija osnažuje pravo djeteta na sudjelovanje u postupcima vezanim uz odlučivanje o djetetovim pravima u
brakorazvodnom postupku roditelja, odlučivanje o skrbništvu i posvojenju. Dijete ima pravo na imenovanje
posebnog zastupnika za zaštitu svojih interesa u slučaju roditeljskog sukoba interesa, ali to ne mora nužno biti odvjetnik. Dok statistike upozoravaju kako se
svaki peti brak razvodi, doc.dr.
Branka Rešetar, s Katedre za obiteljsko pravo Pravnog falteta u Osijeku, ukazuje da jedino Hrvatska u Europi nema obiteljsku medijaciju - "
zaštitu obiteljskog doma" ni "plan o daljnjem roditeljstvu" kakav postoji u SAD-u.
Prema podacima iz druge polovice 2003., na zagrebačkom sudu, od 589 pravomoćnih odluka o razvodu analizirano ih je 113 i sveukupno 146 djece, gdje je
volja djeteta utvrđena u 3,5 posto odluka; na splitskom od 135 odluka o razvodu analizirano ih je 60 i 72 djece, s utvrđenom voljom djeteta u 3 posto; a na osječkom sudu, od 177 razvoda, u 70 je odluka koje uključuju 100 djece volja djeteta utvrđena samo u 1 posto slučajeva i to pred
Centrom za socijalnu skrb.
U 22 europske države i u RH zakonski je utvrđena dužnost utvrđivanja mišljenja djeteta pri razvodu.
-
Dijete danas više nije samo objekt o kojem se odučuje, već živo biće koje u skladu sa svojom zrelošću ima pravo izraziti želje. To mu je država u skladu s međunarodnim ugovorima dužna omogućiti. Pri tome odrasli (roditelji, suci, socijalni radnici, psiholozi i roditelji) moraju biti oprezni jer djetetovo izražavanje mišljenja nije jednostavno. Postoji niz psiholoških stanja, međuljudskih odnosa u obitelji i drugih okolnosti koje se uzimaju u obzir, jer mogu utjecati na volju i mišljenje djeteta. To pravo je iznimno važno, ali ne važnije od njegove cjelokupne dobrobiti. Što je najbolje za dijete kod razvoda, kada to roditelji nisu u stanju procijeniti, mora procijeniti država (odnosno sud u suradnji sa Centrom za socijalnu skrb), koja je prema Ustavu "supsidijarni roditelj". Mora preuzeti njihovu ulogu i donijeti odluku o načinu života nakon razvoda djetetovih roditelja u skladu s njegovim interesom i uzimajući u obzir njegovo mišljenje - pojašnjava Branka Rešetar.
Brak više nije svetinja
Podatci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da brak više nije svetinja. U 2008. sklopljena su 23.373 braka, a razvedeno 5.025; 2009. su sklopljena 22.382 braka, razvedeno ih je 5.076, najviše u Zagrebu (1.030) i u Osječko-baranjskoj županiji (462 razvoda). Prosječan vijek razvedenog braka je
13,7 godina. U 40,7 posto razvedenih brakova nije bilo djece, u 33,8 posto jedno dijete, a u 25,5 posto dvoje ili više uzdržavane djece. Najviše djece
povjereno je ženi - 84,4 posto djece, mužu 11,2, mužu i ženi 3,4 te drugim osobama i ustanovama 1 posto. U 2010. sklopljena su 21.294 braka, od čega ih je crkveno vjenčano 60,9 posto, a razvedeno 5.058. U 24,4 posto razvedenih bilo je dvoje ili više djece. U Osječko-baranjskoj županiji 2010. rastavljen je 451 par. Stručnjaci kažu da je razvod po
razini stresa odmah iza smrti bliske osobe, a uzroke vide u nedostatku ljubavi.
Tekst: Nevenka Špoljarić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031
Nebitno
