Slobodna zona Osijek prošlu je godinu završila u plusu. Određeni troškovi još se obračunavaju, što će ukupnu dobit nešto smanjiti, no ona trenutačno stoji na iznosu od
141.000 kuna.
Ukupno, tijekom 2011. ostvaren je prihod od 3,47 milijuna kuna, a zabilježen je ulaz roba u vrijednosti od 15,5 milijuna kuna. Međutim, direktor Slobodne zone
Davor Boras razgovor je započeo -
problemima. Najveći je kredit za kupovinu zemljišta, po kojemu trenutni dug prema Hypo banci iznosi 7,2 milijuna kuna.
-
S već ugovorenom prodajom djela zemljišta, vjerujem da će se dug uskoro smanjiti na šest milijuna kuna. Međutim, uložit ćemo sve moguće napore da do kraja ove godine zatvorimo najveći dio duga - kaže Boras.
Taj će cilj biti lakše ostvariti nakon što je tvrtka došla u situaciju da vlastitim prihodima pokriva sve obveze, od
isplate plaća radnicima (kojih je trenutačno šest) do pokrivanja kamata na kredit.
-
U posljednjih pola godine dobili smo sedam novih korisnika, a nitko nije izišao iz Zone. Istovremeno, smanjili smo rashode; npr. ukinuli smo zaštitarsku službu i na tom poslu aktivirali vlastite zaposlenike - dodaje Boras.
Slobodna zona prostire se na
105.000 četvornih metara, a na njezinu području radi 650 osoba zaposlenih u 30-ak tvrtki/korisnika. Boras izdvaja nekoliko većih; AsCommerce i Novocommerce, te talijanske tvrtke (Benettonove kooperante) Bra.Pag i Konfekciju Antonazzo. Od novih korisnika izdvaja Belišće d.d., koje je krajem prošle godine zakupilo gotovo 1.000 m2 skladišta. Hala Panonija sa svojih 1.400 kvadrata za sada je
slobodna, no Boras otkriva kako već tijekom ovog mjeseca očekuje potpis ugovora kojim će i ona dobiti svoga "stanara".
-
Zainteresirane su dvije tvrtke, vjerujem da ćemo tijekom ožujka potpisati ugovor. Tvrtka koja uđe u tu halu bavit će se proizvodnjom te očekujem da će i zaposliti određeni broj radnika - kaže Boras.
Inače, Slobodna zona - kao i sve slične u Hrvatskoj - još od 2008. doživljava polaganu transformaciju u
gospodarsku zonu. Tada je počelo "rezanje"
povlastica koje će se nastaviti ulaskom RH u EU. Dokument koji bi trebao dati konkretnije odgovore ("Strateški razvoj slobodnih zona nakon ulaska RH u EU") još se razrađuje. S druge strane, Grad Osijek prošle godine smanjio je komunalni doprinos s 90 na 20 kuna.
-
Kada otplatimo kredit, vjerujem da će ovo područje postati od velikog interesa za Grad i Županiju, poglavito zbog našeg položaja uz rijeku, cestu, željeznicu i u blizini zračne luke - zaključuje Boras.
Tvornica Etanola
Dodatni zamah Slobodnoj zoni trebala bi donijeti realizacija danas vjerojatno i najvažnijeg projekta na osječkom području - tvornice etanola. Inače, prvog susjeda Slobodne zone.
-
Očekujemo da će se s početkom gradnje tvornice početi javljati poduzetnici koji bi bili njihovi kooperanti, pri čemu bi im naše područje bilo zanimljivo [b]za najam ili čak i kupnju. Grad i Županija imali su veliku ulogu u osiguravanja uvjeta za taj projekt, koji je za Slobodnu zonu bitan[/b] - kaže Boras.
Spor
Riješen je spor koji je Slobodna zona vodila s
odvjetnikom Rešetarom.
-
Dogovorena je nagodba kojom smo se dogovorili za isplatu 50 posto traženog iznosa. To nam je bila bitna pretpostavka za završetak postupka prodaje zemljišta s tri tvrtke s kojima je uoči otvaranja spora, a nakon provedenog javnog natječja, ugovorena prodaja - otkriva direktor Slobodne zone.
Tekst: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031
Nebitno
