
Nacionalna naftna kompanija
Ina posljednjih se godina, od kada je u njezino vlasništvo ušao mađarski
MOL i preuzeo gotovo sva upravljačka prava, maćehinski odnosi prema poslovanju u istočnoj Hrvatskoj, odnosno području Ina trgovine Osijek. Riječ je o teritoriju od
Iloka do Novske s kojeg Ina, usput rečeno, dobiva najveće količine domaće sirove nafte pa i plina, plaćajući za to smiješne koncesije. Takvim su stanjem sve nezadovoljniji i njezini djelatnici, u strahu da bi mogli izgubiti radna mjesta ili da će im se bitno
smanjiti primanja. O toj temi teško da itko hoće javno govoriti, no saznanja iz informativnih izdanja Ine, od sindikalnih vođa, djelatnika i umirovljenika Ine, tomu govore u prilog.
Zatvaranje i neobnavljanje benzinskih crpki
U posljednje vrijeme Ina
smanjuje broj benzinskih postaja, a postojeće u istočnoj Hrvatskoj ne obnavlja. Ina je nedavno zatvorila
dvije benzinske postaje u Osijeku, one u Lošinjskoj i Ulici Šandora Petefija, te u Novoj Gradiški, a najavljeno je, pa odgođeno, zatvaranje benzinske postaje u Podgoraču. Prije punih 14 godina posljednja je
preuređena benzinska postaja u Osijeku, ona u Kanižlićevoj ulici, a u međuvremenu tek donekle ušminkana ona u Ulici sv. Leopolda Mandića (Čepinska cesta). Na slavonskom dijelu autoceste Zagreb-Bajakovo nije obnovljena ni jedna Inina benzinska postaja pa Marsonija sjever, Marsonija jug, Staro Petrovo Selo i Sredanci izgledaju otužno, a ona kod Nove Gradiške je zatvorena. S druge strane, u zagrebačkom i jadranskom dijelu Hrvatske to nije slučaj, tako primjerice Zadar nema
ni jednu neobnovljenu benzinsku pumpu u vlasništvu Ine.
U međuvremenu Ina je ugasila i svoju punionicu plina
u Brijestu, što je prouzročilo i nestašice plina u bocama tijekom minule zime. U vrijeme uvođenja novih proizvoda, Ina je svojim potrošačima velike zamjenjivale novim manjim plinskim bocama uz obećanje da će ih kasnije oni moći ponovno zamijeniti velikima, što sada više nije slučaj.
Smanjenje broja radnika u Slavoniji
Prije godinu dana u Osijeku su boravili
čelnici Ine, obećali gradonačelniku neke investicije, no od toga još ništa.
Radnici Ine u kontinentalnom dijelu Hrvatske sukcesivno ostaju bez radnih mjesta, premda se to teritorijalnim
reorganizacijama tvrtke vješto skriva, tako da su podaci netransparentni i neusporedivi. No, sada je manje zaposlenih ljudi na proširenom prostoru Ina trgovine Osijek (450) nego nekada na mnogo manjem. Prijeti se i rezovima u Ina trgovini Osijek, tako što bi računovodstvo i administracija mogli biti ukinuti, zbog čega su ljudi posebno
zabrinuti. Prijetnje o ukidanju tvrtke i spajanju s maticom idu i prema Ina-Osijek Petrolu, tvrtki u vlasništvu Ine s 11 benzinskih postaja i osamdesetak zaposlenih, od kojih bi mnogi morali napustiti tvrtku, jer bi se njezina administracija preselila u Zagreb, gdje stalno sjedi i sadašnja njezina direktorica te otamo upravlja tvrtkom. Iz Inine službe za korporativne komunikacije, doduše, odgovaraju da o tome za sada nema nikakvih odluka.
I sve to Vlada RH gleda mirno, iako je država i danas 44-postotni vlasnik Ine. I to unatoč činjenici da je prošle godine Ina ostvarila dobit od čak
1,8 milijardi kuna. A da stvar bude još i teža, dok država sugerira malim poduzetnicima da dobit reinvestiraju, to sama u slučaju dividendi od Ine ne čini, odbijajući čak i takav prijedlog MOL-a.
Uskoro zatvaranje skladišta i u Slavonskom Brodu
Već su zatvorena i skladišta Ine trgovine u Vinkovcima i Našicama, a sada će to biti, saznaje se, učinjeno i s onima u Slavonskom Brodu. S druge strane, izgrađeno je nerazmjerno veliko skladište u Pečuhu, što vodi na zaključak kako će MOL svoju distribuciju za kontinentalnu Hrvatski temeljiti na tim kapacitetima. Na red sada stiže i
rezanje plaća djelatnicima Ina trgovine i one se prema prijedlogu Uprave kompanije kane smanjiti za 30-ak posto, no to će biti još stvar kolektivnog pregovaranja. U Ini vele da je to potrebno jer druge kompanije koje su došle poslovati u Hrvatsku imaju osjetno manje plaće u odnosu na njih.
Rezervoari na Zelenom polji još imaju ratne "ožiljke"
Od Domovinskog rata Ina nije obavila nikakvo
ulaganje u svoja skladišta u Osijeku (Zeleno polje) pa i danas sablasno stoje metalni rezervoari
izbušeni granatama. To ne čine opravdavajući se spornim imovinsko-pravnim odnosima na toj lokaciji. Nije obnovljena i u rad puštena ni Inina prepumpna postaja na Dravi u Osijeku, premda bi se njome mogli jeftinije, kao nekad, transportirati naftni derivati, a koji mogu u Osijek izravno stizati riječnim transportom na pravcu Rajna-Majna-Dunav, gotovo iz cijele Europe.
Tekst: Nikola Vukadinović/Glas-Slavonije.hr
Foto: Foto-arhiv 031