Posadili 1.150 i posjekli 460 opasnih stabala

U tijeku su razgovori između Grada i Unikoma o provedbi tzv. zelenog programa 2012. godine. Istovremeno, Osječani očekuju nastavak sadnje novih stabala, posebice imajući u vidu da je lani posađeno čak 1.150 mladica stabala. Zeleni program također podrazumijeva košnju trave, sadnju cvjetnih gredica i održavanje stabala i parkova.

- U ožujku je zasađeno 199 stabala, najviše javora (77), lipe (61) i sofora (20). Odrađena je jesenska nadopuna značajnih drvoreda, u središtu grada uklonjeni su panjevi, zatim je odrađen posao po zahtjevima i zamolbama GČ i MO te su posađene rijetke vrste u zaštićene parkove prema studiji obnove, primjerice u Parku kralja P. Krešimira IV. U listopadu i studenom je posađeno 380 stabala, najviše obične breze (92), javora mliječ (87), malolisne lipe (70), javora klen (45), po 20 običnih grabova i bijelih jasena, 13 jablana. Ukupno 2011. posađeno je oko 900 sadnica (po programu) i još 250 tuja na zelenom otoku na Jugu 2. Posječeno je 460 stabala po nalogu Grada, odnosno zahtjeva građana koje je Grad pozitivno riješio. Unikom ima interventnu ekipu koja radi prema stručnoj procjeni (fotografiraju sporna stabla i time opravdavaju rušenje ili orezivanje). Zbog starosti najviše je posječeno lipa. Stabla su bila osušena ili trula te su građani molili njihovo uklanjanje zbog parkirališta ili kolnih ulaza. Najopasnije su najstarije vrste u Osijeku - lipe i javori, stariji od 60 godina koje se najviše ruše, potom bagrem i jasen. U prirodi ova stabla mogu živjeti dvostruko duže, ali zbog urbanih uvjeta u gradu vijek im je kraći - pojašnjava Unikomova glasnogovornica Tatjana Elez.

Pripreme za Zlatni cvijet Europe

- Što se sadnje u 2012. tiče, još nije potpisan ugovor s Gradom. Unikom je predložio plan i program, o čemu se trenutno razgovara te s konkretnim planovima ne izlazimo u javnost. Ove godine nadamo se Zlatnom cvijetu Europe, dolazi 15-člana komisija koja će ocjenjivati puno elemenata u Osijeku, primjerice čistoću, urednost, zelenilo, odlaganje otpada. Stoga će Unikom, uz Grad i Turističku zajednicu, imati puno posla - zaključuje Elez.

Tekst: N.Špoljarić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović/Foto-arhiv 031

Što je sofor pobogu?

Sofor (Styphnolobium japonicum (L.))

Bagremu slično drvo, koje se u svojoj postojbini (Kina,Koreja) sadi uz hramove. Dostigne 20-25 m visine, sa širinom krošnje do 15 m. Korijen jako razgranat. Listovi perasto složeni, tamnozeleni, u jesen žuti. Cvijetovi sitni, žućkastobijeli, u cvatu do 30 cm, kolovoz. Dobro podnosi zagađen zrak, sušu i sjenu. Koristi se pojedinačno, u grupama i drvoredima. Cijenjena medonosna vrsta.