Više od 50 delegata iz Hrvatske, Austrije, Mađarske, Srbije i Slovenije sastali su se zadnjeg listopadskog tjedna na
međunarodnoj konferenciji u Budimpešti koju je organiziralo mađarsko Ministarstvo ruralnog razvoja u suradnji s WWF-om. Svrha konferencije je odrediti sljedeće korake vezano uz
zaštitu Mure, Drave i Dunava kao Prekograničkog UNESCO-vog rezervata biosfere.
Među sudionicima konferencije su predstavnici Vlada zaduženi za pitanja okoliša iz svih pet zemalja, kao i izaslanici nevladinih organizacija i partnera koji pružaju podršku, poput UNESCO-a, Ramsara ili Wetlands Internationala[1]. Na konferenciji su dogovoreni koraci ka uspostavi
prvog zaštićenog područja u svijetu koje će dijeliti pet zemalja i njime zajednički upravljati.
U ožujku 2011. Hrvatska, Austrija, Mađarska, Srbija i Slovenija potpisale su
ministarsku deklaraciju kojom ujedinjuju svoja zaštićena riječna područja pod nazivom
Međunarodni rezervat biosfere. Pet ministarstava zaduženih za okoliš i zaštitu prirode dogovorila su da će planiranje i provedbu svih sljedećih koraka dati međunarodnom odboru koji čine po tri stručnjaka iz svake zemlje.
Krajem rujna 2011. hrvatsko Ministarstvo kulture predalo je zahtjev za nominacijom svog dijela Rezervata UNESCO-u. Mađarska je svoju nominaciju predala još 2009. godine. Danas je pak 15 članova odbora istaknulo da će prvi sljedeći korak prema osnivanju UNESCO-vog rezervata predaja nominacija iz Austrije, Srbije i Slovenije.
„
Rezultat konferencije veliki je uspjeh. WWF je uvjeren da će to ubrzati napore pet zemalja da zaštite svoju zajedničku biološku raznolikost uzduž rijeka Mure, Drave i Dunava“, istaknula je
Olga Jovanović iz WWF-a u Hrvatskoj.
Ukupne veličine veće od
800,000 ha jedinstvenih riječnih krajolika i močvara, osiguravajući staništa za rijetke vrste poput orla štekavca, jesetre ili vidre, područje Mure, Drave i Dunava jedno je od
najvećih europskih blaga u smislu biološke raznolikosti.
Na uspjeh konferencije u Mađarskoj sjenu, međutim, bacaju kontroverzni planovi za to golemo zaštićeno područje. U listopadu ove godine hrvatsko Ministarstvo okoliša započelo je studiju procjene utjecaja na okoliš za projekt čiji je plan
kanalizirati 53 riječna kilometra Dunava koji predstavljaju granicu između Hrvatske i Srbije. Time bi bio prekinut prirodni tok Dunava prijeteći srcu Rezervata biosfere – hrvatskom Parku prirode „
Kopački rit“ i srpskom Specijalnom rezervatu prirode „
Gornje Podunavlje“.
Ti su planovi kontradiktorni zajedničkim naporima pet zemalja, a naročito hrvatskog Ministarstva kulture, da zaštite to područje. „
WWF poziva hrvatsku Vladu da zaustavi destruktivne planove na prirodnom Dunavu“, ističe
Jovanović. Područje Mure, Drave i Dunava predstavlja najveće riječno zaštićeno područje u Europi.
Iz Hrvatske na konferenciji su bili:Kornelija Pintarić i Mirna Bojić (Min. Kulture), Neven Trenc (Državni zavod za zaštitu prirode), Goran Gugić (PP Lonjsko polje), Biserka Vištica i Damir Opačić (PP Kopački rit), Siniša Golub (JU Međimurske županije), Željka Kolar (JU Koprivničko-križevačke županije), Vinko Ljubičić (JU Osječko-baranjske županija), Nikola Križanac (JU Vukovarsko-srijemske županije), Tatjana Arnold Sabo (JU Virovitičko-podravske županije), te predstavnici nevladinih orgnizacija: WWF, Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, Zeleni Osijek, Franjo Košćec, Prirodoslovno društvo Drava i Zeus.
Tekst: Petra Boić Petrač/Alertonline.org
Zeleni otok: Regata za spas Europske Amazone [07.10.2011.]
Euronews: Hrvatska uništava europsku Amazonu [22.09.2011.]
Europska Amazona mora postati nacionalni park! [18.06.2011.]
Nebitno
