Brojni stanovnici Osijeka i okolice, posebice Baranje, sretni su što ove godine zbog suše i iznimno toplog vremena
gotovo uopće nije bilo komaraca, ali stručnjaci upozoravaju kako
njihov izostanak dovodi do
značajnih poremećaja u prirodi koji mogu utjecati i na ljude.
Prof. dr. Stjepan Krčmar, predstojnik
Zavoda za zoologiju na Odjelu za biologiju osječkog Sveučilišta, ističe kako se izlijeganje komaraca u većem broju nije dogodilo iz više razloga: u proljeće su
izostala inače uobičajena plavljenja rijeka Dunava i Drave,
padalina je bilo vrlo malo, a i
temperature zraka bile su
više od prosjeka. Godina 2011. je, kaže, rekordna u posljednjih nekoliko desetaka godina.
- Razvojni životni ciklus komarca odvija se vrlo brzo. Nakon što ženka položi jaja, ako ima dovoljno vlage i pogodne su temperature, za razvoj ličinki u stadij odraslog komarca potrebno je tek 10 - 14 dana. Oni tada izlijeću, a ako se to dogodi u velikom broju, govorimo o najezdi. Ovakve suše i vrućine sprječavaju taj razvoj jer oni i te kako ovise o količini vode, objašnjava stručnjak.
Jedna od
negativnih posljedica izostanka većeg broja komaraca jest
poremećaj u hranidbenom lancu unutar ekosustava.
- Naime, ličinkama komaraca, ali i odraslim komarcima hrane se različite vrste vodozemaca, ponajprije žaba, čak i neke vrste kukaca predatora, primjerice ličinke vretenaca. Ako nemaju dovoljno hrane, i njih ima manje. Ličinke kukaca, pa tako i komaraca, često su hrana i za različite mesojedne vrste riječnih riba, kao što su, primjerice, mladi grgeč i štuka, nabraja
Krčmar.
Galerija 031: Kopački rit by Zlatna greda
Nadalje, smanjenje broja vodozemaca, logično, izaziva i probleme u ishrani nekih vrsta ptica koje se njima hrane. "
Na ovom području to su u prvom redu bijela i crna roda. Žabama i ostalim vodozemcima hrane se i neki gmazovi, ponajprije zmije, i to bjelouške i bjelice. Dakle, ovi vremenski uvjeti svakako će se odraziti na populaciju mnogih vrsta kukaca i životinja, a točnije pokazatelje imat ćemo tek nakon nekoliko godina jer istraživanja moraju biti dugoročna", zaključuje.
Širenje invazivnih biljaka
Ovogodišnja iznimna suša, napominje Krčmar, prouzročila je i širenje tzv. aridnih, odnosno polusuhih područja, te širenje invazivnih vrsta. "
Iz biljnog svijeta kao najbolji primjer možemo navesti poznatu ambroziju, koja je svoje stanište našla na cijelom području istočne Hrvatske. Tu je i tzv. cigansko perje. Oni nemaju 'prirodnih neprijatelja', odnosno životinja, leptira i gusjenica koji bi se hranili njihovim lišćem. To također dovodi do neravnoteže", kaže. Naglašava kako se u ovoj situaciji i život u Parku prirode Kopački rit povukao u Sakadaško i Kopačko jezero i nekoliko većih kanala, suprotno nego u vrijeme visokog vodostaja, kada sve vrvi i buja životom. "
Voda donosi obilje hrane, a ova suša i te kako ga smanjuje. Ona donosi i smanjeni životni prostor, zbog čega dolazi do borbi unutar i između životinjskih vrsta", objašnjava.
Autor:
Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Foto:
M.M.
Muško
Nebitno
