Nakon nedavne izmjene Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, nadležni vjeruju kako će uslijediti "
val" takvih novih zahtjeva stranih državljana, a u Uredu državne uprave u
Osječko-baranjskoj županiji očekuju kako će za
nacionaliziranu imovinu na osječkom području takvih zahtjeva biti više od stotinu.
Naime, objašnjava predstojnik Ureda
Marko Barišin posljednjih godina strani državljani podnijeli su
112 zahtjeva, od kojih je većina odbijena jer Republika Hrvatska nije zaključila međunarodne ugovore.
"
Uz to, dio zahtjeva odbačen je zbog proteka roka za podnošenje zahtjeva. Inače, zahtjeve je podnijelo 60 austrijskih državljana, 22 njemačka državljanina, deset izraelskih državljana, šest srpskih državljana, četiri državljana SAD-a, po dva državljanina Slovenije, BiH i Italije te po jedan makedonski, nizozemski, mađarski i švicarski državljanin. Vjerujemo da će gotovo svi pokušati ponovno", nabraja
Barišin.
U proteklih 15 godina, točnije
od 1. siječnja 1997. godine pa do danas, osječkom Uredu podnesena su
1.662 zahtjeva, i to za: neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište, poljoprivredno zemljište, šume i šumsko zemljište, stambeni prostor, poslovni prostor, poduzeća i pokretnine.
"
Ne možemo iznositi točno što je, koliko i kome vraćeno, ali mogu reći točne ukupne iznose naknade, koje su moguće u novcu i obveznicama. Dakle, ukupan iznos povrata za neizgrađeno građevinsko zemljište je 42.167.088,95 kuna, za poljoprivredno zemljište 3.546.431,06 kuna, za šume i šumsko zemljište 1.112,59 kuna, za stanove 41.349.715,45 kuna, za poslovne prostore 4.245.771,50 kuna, za izgrađeno građevinsko zemljište u iznosu od 5.809.885,65 kuna. Dakle, ukupno u iznosu od 97.120.005,20 kuna", navodi predstojnik.
Također, nagodbom između RH i podnositelja zahtjeva, u njihovo vlasništvo predano je gotovo
15 tisuća hektara zamjenskog poljoprivrednog zemljišta.
"
U našoj Službi za imovinsko-pravne poslove, Odsjeku za naknadu oduzete imovine, trenutno se nalazi 98 zahtjeva za naknadu. Svi su predmeti u radu, dakle u tijeku je utvrđivanje činjeničnog stanja koje prethodi donošenju rješenja, a njihov rasplet ne možemo prejudicirati", zaključuje
Barišin.
Najviše potražuju Katolička crkva i Pravoslavna crkva
Što se tiče nekadašnje crkvene imovine, najviše zahtjeva za povrat nekretnina podnijeli su
Katolička crkva (sedam) i
Srpska pravoslavna crkva (osam).
"
U prvom slučaju za pet zahtjeva doneseno je prvostupanjsko rješenje, a u drugom za sedam. K tome, Reformirana kršćanska crkva u Hrvatskoj podnijela je tri zahtjeva u kojima još nisu donesena prvostupanjska rješenja, a Evangelistička crkva podnijela je dva zahtjeva, za koja su donesena rješenja. No, ne mogu iznositi o kojoj je točno imovini riječ", navodi
Barišin.
Židovskoj općini zgrada na Trgu Ante Starčevića
Velika potraživanja u Osijeku ima i
Židovska općina Osijek, koja je podnijela osam zahtjeva, a za njih pet doneseno je prvostupanjsko rješenje. Najpoznatiji slučaj je atraktivan i veliki objekt na sjajnoj lokaciji, glavnom osječkom Trgu Ante Starčevića, čija se ukupna tržišna vrijednost procjenjuje na
četiri milijuna eura. Njegova unutarnja površina iznosi više od
1.000 četvornih metara, a Židovska općina uspjela ga je većinom vratiti u svoj posjed prije nekoliko godina. Prizemlje su potom iznajmili poslovnici
Splitske banke, na prvom katu nalaze se u međuvremenu privatizirani stanovi za koje je dobila odštetu, dio drugoga kata koristi Osječko-baranjska županija, a zapušteno potkrovlje se preuređuje.
Tekst: Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Nebitno
Muško
