Dok se
burzovni indeksi strmoglavljuju u zenitu (nove?) dužničke krize koja je pogodila jedan dio svijeta,
švicarski franak kao sigurna zona leti u nebo i iz mjeseca u mjesec podiže iznose anuiteta za kredite koje su građani podigli u vrijeme dok su ekonomije svijeta
cvjetale, konzumerizam bio na vrhuncu, a "
švicarac" bio gotovo zaboravljen od investora koji su svoj kapital umnažali na jedan od brojnih scenarjia u kojima "
novac radi za mene, umjesto ja za njega".
Bio je to odličan trenutak bankama u RH da počnu nuditi (posebice dugoročne) kredite u "
švicarcima" uz famoznu
"valutnu klauzulu" i promjenjivu kamatnu stopu, računajući da će se u svijetu kad-tad pojaviti glad za "
švicarcem", koji u vrijeme kriza uz plemenite metale (zlato, srebro, i sl.) služi kao sigurna investitorska luka. Uz dvostruko osiguranje (valutna klauzula i promjenjiva kamatna stopa) banke mirno spavaju i u vrijeme najvećih gospodarskih kriza.
Primamljivi uvjeti i kamatne stope su mnoge navukle u zamku dugoročne neizvjesnosti i u ovom slučaju - izrazito nepovoljnog i neočekivanog razvoja događaja. U vrijeme nešto slabijeg tečaja
švicarca banke u svakom trenutku mogu kamatnu stopu promijeniti i prilagoditi željenom profitnom cilju, a ovakve tečajne razlike dolaze kao
šlag na tortu. Debeo sloj šlaga.
Vrhnje za šlag se
izbija građanima iz džepova. Kao što smo nebrojeno puta vidjeli, kod nas nema pomaka dok se nekom ruka ne
zavuče duboko u džep. To zavlačenje je rodilo prvo inicijativu, a od nekidan i udrugu građana o čijim ciljevima možete pročitati u izjavi za javnost:
Nebitno
