Osječka šećerana u modernizaciju proizvodnje ulaže 70 milijuna kuna

U osječkoj šećerani Kandit Premijer d.o.o. u tijeku su najveće poslijeratne investicije ukupne vrijednosti 70 milijuna kuna, ističe Ilija Nedić, predsjednik Uprave Kandit grupe, u čijem se sastavu ta tvrtka nalazi.

- Ovim investicijama u modernizaciju postrojenja za preradu šećerne repe i proizvodnju šećera nastojimo se što bolje pripremiti za ulazak u Europsku uniju, odnosno prioritet nam je postići adekvatnu konkurentnost, kaže Nedić.

Ušteda energije i povećanje kvalitete

Miroslav Klein, član Uprave Kandit Premijera, pojašnjava da su ove najnovije investicije zapravo nastavak investicija planiranih još prije početka Domovinskog rata, a započetih 2003., odnosno 2007. godine.

- Želio bih podsjetiti da je osječka tvornica šećera za vrijeme bivše Jugoslavije, uz srpsku šećeranu u Vrbasu, bila na najvišoj tehnološkoj razini i imala je najveće preradbene kapacitete. Osječka je šećerana tada prema tehnološkoj opremljenosti bila u rangu najrazvijenijih zapadnoeuropskih šećerana, što nam je cilj da to bude i ubuduće. Uoči početka Domovinskog rata planiran je bio nastavak investicija, međutim, ratna djelovanja i okupirana sirovinska područja zaustavila su sve naše planove i na neki način vratilo nas unatrag. Uoči rata imali smo idejnu studiju i za rješenje problema s otpadnim vodama, te za još niz drugih projekata. S ulaganjima se započelo tek 2003. godine, odnosno 2007. godine, kada smo proveli tzv. I. fazu projekta uštede energije, a kroz nju i smanjenje emisije ugljičnog dioksida za približno 25 posto. Usporedno s tim investiralo se i na rješenju problema otpadnih voda, kaže Klein, te naglašava da su najnovije investicije usmjerene na uštedu energije, ekologiju, te još veću kvalitetu šećera.

Kad je riječ o uštedi energije u osječkoj šećerani, kako Klein naglašava, u tijeku je provedba II. faze projekta, gdje je plan provesti uštede energije za još 25 posto.

- Da bismo to proveli, krenuli smo s rekonstrukcijom svih vakuum-aparata u rafineriji. Tako smo umjesto postojećih 12 preša za izlužene rezance, ugradili tri preše koje su zadnja riječ tehnike. S ovim investicijama u rafineriji imat ćemo mogućnost dobivanja još kvalitetnijeg finalnog proizvoda, kaže Klein.

Osječki šećer, napominje, tražen je na zahtjevnom EU tržištu, posebice Njemačke i Italije, što dokazuje i njegovu kvalitetu.

Klein nadalje od brojnih investicija koje se provode ovo ljeto, navodi i nabavku novih ćelija za rashladni toranj koji će pridonijeti značajnom smanjenju potrošnje vode, nabavku novog uparivača, pročistača šećerne repe (jedanaestog po redu) da repa u preradu uđe sa što manje zemlje i korova, potom stroj za odvajanje korjenčića i ostalog.

Rekordna proizvodnja šećera

Osim po obimnim zahvatima u rekonstrukciju i modernizaciju postrojenja, ova bi godina za Kandit Premijer mogla biti zapamćena i prema rekordnoj proizvodnji šećera.

Naime, kako navodi Miroslav Kos, direktor za sirovine i logistiku u Kandit Premijeru, za ovogodišnju tzv. zelenu kampanju imaju osiguranu proizvodnju šećerne repe na oko 11.000 hektara površina. Plan je bio, kako Kos ističe, osigurati proizvodnju šećerne repe na ukupno 12.000 ha, no on nije ispunjen iz razloga jer na sirovinskom području osječke šećerane proizvodnju šećerne ugovaraju i ostale hrvatske šećerane, a konkurencija šećernoj repi i ove je godine bio kukuruz, jer ima dobru cijenu i traži manje ulaganja.

- Prema trenutačnom stanju šećerne repe mogu se očekivati prinosi od oko 50 t/ha, a nadamo se i dobroj digestiji. Tako da očekujemo približno 600.000 tona šećerne repe, odnosno proizvodnju od 80.000 tona šećera, kaže Kos te napominje da ako se tomu pridoda i prerada sirovog tršćanog šećera, Kandit Premijer mogao bi računati na ukupnu proizvodnju više od 100.000 tona šećera.

Optimizirali i broj radnika

U Kandit Premijeru trenutačno radi 260 radnika, što je, napominje Ilija Nedić, na razini na kojoj su svoje poslovanje bazirale i druge hrvatske šećerane.

- Proveli smo i novu sistematizaciju radnih mjesta. Vjerujemo da je ovo optimalan broj radnika s kojima možemo uspješno poslovati, a u prilog tomu možda najbolje govori i podatak da smo u prvih pet mjeseci ove godine pozitivno poslovali, napominje Nedić.

Angažirano deset tvrtki

Krug osječke tvornice šećera ovih je dana veliko gradilište gdje, uz radnike šećerane, svaki dan radi i između 50 i 80 radnika iz desetak tvrtki angažiranih na provedbi brojnih investicija.

Tekst: Zdenka Rupčić/Glas-Slavonije.hr

Ulaganje u modernizaciju proizvodnje je za svaku pohvalu, no uskoro bi nam mogle biti problem izvozne kvote šećera koje propisuje EU. Po njima je jedna od tri hrvatske šećerane višak - nađoh na ovom linku, pa ako koga zanima..
http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=171&clanakID=502

Vrlo lako bi se moglo dogoditi s nama što se dogodilo i mađarima kad su ušli u EU. Mađari su prije ulaska imali 22 šečerane, danas imaju 1-2...

koju p.m. su radili s 22 šećerane?

Ma sta je ne premjeste van Osijeka!!

Ispravak netočnog navoda....kad uđemo u EU smanjit će se kvote ..u smislu šećera kojeg će RH smjeti proizvoditi..jedna šećerana će biti višak to stoji...no i taj problem je riješen, neće se gasiti već će prijeći na proizvodnju Etanola od šećerne repe. ostat će svi na svojim radnim mjestima, samo će se trebati napraviri preinaka pogona u smislu dodatka uređaja za fermentaciju, komore za kvasac, rektifikacijske kolone i odvajača plinova...ovo rješenje je puno pametnije nego zatvoriti šećeranu kao što je napravila Slovenija . Preinaka za proizvodnju etanola, će biti napravljena na tvornici šećera u Županji.

Budući da je Žito prodalo Kandit-čokolade, plan je da se oni izmjeste u Nemtin u prostore Saponije gdje se radila kozmetika. Mislim da je gotovo nemoguće isleliti Šećeranu, ponajviše radi željezničke pruge kojom dolaze vagoni šećerne repe, zatim ogroman zahvat je ponovna izgradnja betonskih kanala u kojima se pere repa kao i izvor vode potrebne za tehnološki proces. Realno takvo preseljenje bi koštalo više nego ova investicija . Bilo bi dovoljno kad bi se Šećerana vratila na mazut kao gorivo, te investirala dio novca u filtere...kod ispuštanja plinova u atmosferu kako one grube koji se tiču čestica tako i fine odvajivače plinova...kiselkast miris koji se najviše osjeti i neugodan je većini građana je u stvari najmanje opasan, nastaje kvašenjem repinih rezanaca.

http://www.eizg.hr/prefeasibility-study-of-the-zupanja-bio-ethanol-factory-construction-en-US/240.aspx....evo link..oko prelaska jedne šećerane na Etanol.....za nevjerne Tome

ma kakve investicije u modernizaciju... sve rušiti i spaliti i napraviti novu po mogućnosti van grada.

ok, sad ozbiljno.
sviđa mi se da se i u šećerani nešto pokrenulo. naša šećerana već godinama ima jedan od najkvalitetnijih šećera i bilo bi dobro da se ta tradicija nastavi.
nadam se i da bi se mogao povećati broj radnih mjesta jer je bilo dosta otpuštanja proteklih godina... ali to je malo vjerojatno - ljude mijenjaju strojevi

U Nemetinu ima pruga praktici prolazi kroz Nemetin i to je namanji problem.. imao sam priliku zivjeti uz seceranu i vjeruj mi nije lijepo.. grad se uz godinu u godinu siri i secerana ce na kraju biti u sredistu grada zar je to ok nedao bog da etanol tvornica, ljudi se mogu komotno iseliti oni koji ce moci.. Mi pametni hrvati imamo sve u sredistu grada pa i vojarnu (ok vise je nema,hvala Bogu).. za koju godinu ce reci hvala bogu nema vise ni secerane!

ne da mi se ponovo objašnjavat, Etanol tvornica-kukuruz Nemetin-Sarvaš, druga tvornica Etanola Županja kad Eu donese odluku o smanjenju kvota, da bi se spsaila tvornica i ljudi ne bi ostali bez posla....živim na Z polju i nema ništa kontra dimnjaka

morzan je napisao/la: Vrlo lako bi se moglo dogoditi s nama što se dogodilo i mađarima kad su ušli u EU. Mađari su prije ulaska imali 22 šečerane, danas imaju 1-2...

Mađarska je nekada imala 12 šećerana, od kojih su osam uvijek poslovale pozitivno. Slijedile su, po ocijeni ekonomista, neuspjele privatizacije i zatvaranja, tako da je opstala samo jedna - ona u Kapošvaru, s godišnjom proizvodnjom od 105.000 tona. Time se podmiruje samo 40 posto domaćih potreba, a ostalo iz uvoza. Sve to je utjecalo na drastično poskupljenje šećera.

Da se ne lažemo pa cijela ideja tržišta EU i razloga prihvaćanja članica iz Istočne Evrope i Balkana je da oni nas prisile da kupujemo proizvode od jačih staro evropskih čanica prvesntveno Austrija, Njemačka, FRancuska, Britanija, te da svojim zakonima nama uskratke mogućnost da proizvodimobilo koji proizvod u količini koja je nama potrebna za domaće tržište..
Pa pet da se ne ponavljam poučeni primjerima Mađarske, Slovenije ..puno bolje je prebacit tu jednu šećeranu na proizvodnju etanola, nego ju zatvorit. Koliko sam ja upoznata, proizvodnja etanola od šećerne repe je jedina tehnologija s kojom se može iskoristiti šećeranski pogon kao takav.

nedavno je istok njemačke bio pogođen nestašicom šećera jer su u sve trgovačke lance navalili Poljaci i kupovali velike količine "neuobičajene za domačinstva" pa su trgovine bile prisiljene uvesti kvotu po kupcu jer nisu mogli podmiriti potražnju,a ministarstvo poljoprivrede i proizvođači su uvjeravali novinare i javnost da Njemačka ima dovoljno bijelog konzumnog šećera za vlastiti narod.Zašto su Poljaci navalili u Njemačku po šećer?

Poljaci su navalili po šećer u Njemačku isto kao Mađari u Austriju.
Nakon značajnog poskupljenja šećera u Mađarskoj, Mađari su masovno odlazili po šećer u austrijsku pokrajinu Burgenland.
Naime, u Mađarskoj je početkom godine kilogram šećera koštao 70 centa, a onda je poskupio za 40-50 posto. Nakon velikih, neočekivanih navala na šećer u Austriji, suočeni sa kratkom nestašicom, austrijski trgovci limitiraju prodaju na 30 kg šećera po kupcu.