Utemeljiti ustanovu koja će okupljati najuglednije i najučenije ljude nekoga kraja ili neke zemlje, nastojali su ljudi na mnogim stranama svijeta i u dalekoj prošlosti. Polazilo se od uvjerenja da je najmudrije glave dobro imati na okupu da bi svojim pojedinačnim djelima i svojim idejama, provjeravanim u međusobnim razgovorima i kritičkoj razmjeni misli, pomogli napretku svoje sredine. Zapisao je, između ostaloga, akademik
Stjepan Damjanović u čestitki u povodu obilježavanja
150 godina utemeljenja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
U suradnji sa
Sveučilištem Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku će se danas (petak,
6. svibnja s početkom u
12.30 sati u svečanoj
auli Sveučilišta na Trgu Svetog Trojstva) održati
svečana akademija posvećena utemeljitelju Akademije biskupu
Josipu Jurju Strossmayeru. Nakon akademika
Zvonka Kusića, predsjednika HAZU, pozdravne će govore održati: akademkinja
Vlasta Piližota, voditeljica Zavoda HAZU u Osijeku,
Krešimir Bubalo, gradonačelnik Osijeka,
Vladimir Šišljagić, župan osječko-baranjski,
Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera te mons.
Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit. Prigodni kratki glazbeni program izvest će
Komorni zbor Umjetničke akademije u Osijeku.
Predavanje pod nazivom
“Prošlost u sadašnjosti: Sveta Braća, Strossmayer i mi” održat će akademik Stjepan Damjanović.
“Posve je očekivano da ovdje u Osijeku, rodnom gradu Akademijina utemeljitelja biskupa Josipa Jurja Strossmayera, u prvom planu budu njegov život i djelovanje. Nikoga nije potrebno posebno uvjeravati da je dugi biskupov život bio
ispunjen iznimnim djelima pa ni nekoliko znanstvenih skupova ne bi bilo dosta da se sve to prikaže i ocijeni”, piše akademik Damjanović, koji je za ovu svečanu prigodu odabrao temu koja govori o samo jednom odsječku biskupova djelovanja. Želi podsjetiti da govorimo “o
velikom graditelju nacionalnih institucija pa bi njegovo djelo moglo biti valjanim povodom za
razgovor o problemima s kojima se te institucije danas bore. Govorimo o čovjeku kome svi priznaju da je za hrvatsku kulturu i za kulture drugih naroda učinio neprispodobivo mnogo, a u naše vrijeme ozbiljni autori, domaći i strani, govore o posustajanju kulture:
Milan Kundera u svom eseju
Tragedija Srednje Europe jako žali što
Europa više ne zamjećuje svoje jedinstvo kao jedinstvo kulture i pita se pred čim to kultura uzmiče - pred tehničkim napravama, pred tržištem, masovnim medijima ili pred politikom?”, pita se akademik Stjepan Damjanović (Strizivojna, 1946).
U povodu jubileja nekoliko je riječi zapisao i akademik
Andrija Mutnjaković (Osijek, 1929): “Osnutak Akademije svesrdno je podupro đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer poslanicom
Hrvatskom Saboru od 29. travnja 1861., a njen smisao zanosno je usmjerio: Akademija znanosti ima biti umovima, koji se poput orla na krilima uzvišenog duha svoga nebu pod oblake dižu, najplemenitiji cilj radnje duševne. Ovaj panegirik uskoro je Strossmayer novčano potkrijepio: 25. ožujka 1875. daruje 40.000 forinti kao inicijalni kapital za podizanje zgrade Akademije, a koja uključuje i galeriju za smještaj njegove donacije od oko 300 slika.”
Tekst: Narcisa Bošnjak/Glas-Slavonije.hr
Nebitno
