[24. ožujka 2011 01:36] U velikoj dvorani
Filozofskog fakulteta u Osijeku,
23. ožujka 2011. u
18 sati, održano je predavanje i promocija knjige
"Unterstadt" Ivane Šojat Kuči. Mlada književnica rođena je u Osijeku 1971. godine, gdje je završila gimnaziju i dvije godinestudija matematike i fizike na Pedagoškom fakultetu. Prijavljuje se u rat kao dobrovoljac i radi kao tajnica i prevoditeljica u Ministarstvu obrane u Uredu za odnose s UN-om i Europskom unijom. 1993. Godine odlazi u Belgiju gdje je završila studij francuskog jezika.
Osim romana, književnica je objavila i zbirke priča, eseje, novele, kratke pripovjetke, a neko vrijeme je pisala i kolumnu za Glas Slavonije. Osim pisanjem, bavi se i prijevodom s francuskog i engleskog jezika, pa je tako prevela knjige Amélie Nothomba, Rolanda Barthesa, Raymonda Carvera, Gaoa Xingjiana, Pat Barkera, Nuruddina Faraha, Alice Sebolda, Moussa Nabatija, Luca Bessona i Paula Austera.
O svom romanu, autorica je rekla slijedeće: - Na pisanje romana "Unterstadt" najviše me potaknuo moj otac koji mi je jednom rekao – Bože, vi žene, gledate film Galicija gdje padaju muške duše, ode sto života odjednom, ljudi bez glave, crijeva svuda, užas, dok svi u kinu jedu špice i kokice i sve im je normalno. U povijesti je to još jedna šačica ljudi i ništa više, a onda se zapravo spustiš na ljudsku razinu, na polje, u blato i shvatiš da je zapravo svaki taj mrtvac bio ljudsko biće, koji je imao svoju životnu priču koja je lančano povlačila najmanje 10 ljudi koji su ga voljeli... – nakon toga sam počela razmišljati sve više o tome i odlučila napisati nešto što će povijesti dati ljudsko lice rata, stradavanja i mučenja, jer ljudi nisu kamenje. Ovo je pobuna protiv trpanja ljudi u vagone, logore, jer nitko nema pravo nikome suditi sudbinu. Tako su nastale prve crtice koje su se kasnije transformirale u roman "Unterstadt". Posebno bih željela naglasiti da je ovo roman u kojem sam pisala stvari koje se inače ne govore, o istini koja se šuti, iako sam bila upozorena da bi me mogao "mrak progutati".
Među publikom su se nalazili i neki Osječani koji su se prepoznali u romanu, pa nam je tako
Darko Apel ispričao svoju priču.
- Po sjećanju i pričanju mojih roditelja i moje bake, o ovim stvarima se uopće nije govorilo. Nikada neću zaboraviti koliko smo propatili, ja i moja obitelj, koliko smo izgubili, ali o tome u kući nikada nije bilo riječi, o tome se nije smjelo. Imali smo susjede s kojima sam ja bio u dobrim odnosima, ali oni su, da spase svoju kožu, pokazivali prstom na druge i govorili koja je ustaška, a koja njemačka kuća, s čime si automatski bio stigmatiziran u cijelom gradu i teško ili gotovo nikako dolazio do posla. Moj otac je završio na križnom putu, da nikada nisam saznao gdje je njegovo tijelo – sa suzama u očima prisjetio se Darko Apel.
"O čemu se ne može govoriti, o tome valja šutjeti" – poznata je
Wittgensteinova rečenica s kojom bismo najjednostavnije okarakterizirati ovaj roman koji nas upozorava da tamnu stranu povijesti nikako ne smijemo gurati pod tepih, nego se suočiti s njom i njenim posljedicama, bez obzira koliko fatalne bile za svakoga od nas. Bez obzira na ishod, ni jedan rat nema svog pobjednika. Bezbroj mrtvih duša, majki bez sinova, kćeri bez očeva, to je cijena koju na kraju moramo platiti, a najgore od svega je što moramo sa time živjeti. I šutjeti.
Tekst & foto: Hrvoje Jurić
Udruga povjesničara Slavonije i Baranje i
Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Osijeku pozivaju Vas na predstavljanje knjige i predavanje
"Unterstadt" Ivane Šojat Kuči - od povijesnog izvora do povijesnog romana.
Predavanje će se održati u srijedu,
23. ožujka 2011. u
18,00 sati u svečanoj dvorani
Filozofskog fakulteta u Osijeku.
Moderator će biti
dr.sc. Dubravka Božić Bogović, a na predavanju će uz autoricu
Ivanu Šojat Kuči govoriti i
dr. sc. Slađana Josipović Batorek i
Denis Njari.
Nebitno
