Astronomsko društvo Anonymus - anonimci koji to nisu!

Astronomsko društvo „Anonymus“ iz Valpova počelo je djelovati još davne 1994. godine, kao sekcija Zajednice tehničke kulture Valpovo. I dok su tih ratnih godina mnogi gledali u nebo isključivo sa strahom, ovi zaljubljenici u astronomiju odlučili su ne zadržati svoje poglede samo na ovozemaljskim stvarima. Laičkim rječnikom rečeno, njih su zanimali nebo i zvijezde. A na tom polju su ostvarili vrlo zapažene uspjehe. Rijetko je koje državno natjecanje iz astronomije prošlo bez barem jednog „Anonimca“. Za 2005. i 2010. godinu je društvu uručena plaketa Zajednice tehničke kulture Osječko – baranjske županije za iznimna postignuća i doprinose, da bi ove godine stiglo najveće priznanje do sada. Društvo je, naime, dobilo najviše državno priznanje za tehničku kulturu za svoj dosadašnji rad – nagradu Faust Vrančić. U nastavku Vam donosimo razgovor sa predsjednikom „Anonymusa“, Gajom Tomašom...

Svečana dodjela najvećeg državnog priznanja za tehinčku kulturu – „Faust Vrančić“ za 2010. godinu. S lijeva na desno: Ivica Skokić (suosnivač AD „Anonymus“), Marko Leuštek (tajnik), Gaj Tomaš (predsjednik), Dragan Milec (predsjednik Zajednice tehničke kulture Valpovo)

Primjetili smo da su članovi vašeg društva iz svih dobnih skupina. Koliko godina ima najstariji, a koliko najmlađi zaljubljenik u astronomiju? Kakav je odnos dama i muškaraca? Koliko uopće članova brojite?
- Zaista nas ima svih uzrasta. Ukupno je 25 registriranih članova, raspostranjenih od Valpova, pa sve do Zadra. Ako ćemo gledati brojke, najmlađa članica ima tek 2.5 godine, a ponosni tata Goran Kurtović, inače osnivač društva, brine se da već zna točan redoslijed planeta. Nastariji su naši umirovljenici, čija volja za astronomijom ne popušta s godinama.
A odnos dama i muškaraca je zanimljiva tema. Često se šalimo da djevojke ne navraćaju baš često u „Anonymus“, jer ih ima znatno manje u odnosu na dečke. No, u zadnje vrijeme se i to mijenja, s mlađim naraštajima. Brinu se da se njihov glas čuje, a uspjesi na natjecanjima svakako taj brojčani manjak nadonađuju.

Promatranje noćnog neba kod vrtića Maslačak u Belišću, 2010. godine. Iznimna posjećenost i oduševljenje mališana Mjesecom, koji izgleda poput sira, te Saturnom, gospodarom prstenova.

Kako je konkretno u vašem slučaju započela ljubav prema astronomiji? Radi li se o ljubavi na prvi pogled, još od najranijih dana, ili se dogodio nekakav svojevrsni „klik“?
- Kod mene se taj „klik“ dogodio u 5. razredu osnovne škole. Da budem iskren, ne mogu to svesti na jedan pogled kroz teleskop, knjigu ili neki događaj. Sjećam se da kada god se spominjao svemir, zjenice su mi se proširile, a pogled okrenuo prema gore.
Ubrzo je uslijedilo pridruženje „Anonymus“-u, dok je još bila samo neregistrirana sekcija. Mogu samo biti sretan što su upravo oni bili eto baš tu, nekoliko kilometara dalje od obiteljske kuće. Prvi teleskop je bio svetinja, a astronomsko društvo, kako će se ispostaviti, drugi dom. Iako sam kasnije u zvanju otišao u drugom smjeru, astronomija je ostala i više od hobija.

Na koje ste uspjehe i priznanja društva najviše ponosni?
- Zanimljivo je uočiti kako ovisi od člana do člana, koju uspomenu najviše vežu za društvo. Svaki uspjeh, što natjecateljski, što individualni u znanstvenom radu, vrijedan je divljenja, osobito ako uzmemo u obzir skromne uvjete i mogućnosti.
Najviše sam ponosan na naš tim za otkrivanje supernova, baš zbog činjenice da se sastoji od tri naraštaja Anonymusovaca - osnivača, zatim kolege tzv. druge generacije, koji se pridružio društvu kada i ja, te mladog naraštaja, jednih od nositelja astronomije u Republici Hrvatskoj. Ujedinjenjem tih umova, uz pomoć vanjskih suradnika, došlo je do uspjeha otkrivanja do sada nepoznatih objekata u svemiru. Iz jednog malog Valpova.
Osim toga, svakako treba spomenuti uspjehe na natjecanjima, koji se svake godine nižu. Izdvajam prošlogodišnje prvo mjesto na državnom natjecanju!

Poznati ste i kao „lovci“ na supernove. Koliko ste ih do sada otkrili? Od kakvog je značaja otkrivanje supernova?
- Zaključno s datumom kada ovo pišem – 14. Toliko ih imamo potvrđenih od početka rada, ožujka 2010., do danas, što nas na svjetskoj razini stavlja na 7. mjesto, s tim da su prva četiri otkrivača profesonalne zvjezdarnice sa proračunima od nekoliko milijuna dolara, a financira ih NASA. Prvi smo i jedini otkrivači u Hrvatskoj.
Značaj supernova jest u tome što nam one služe kao standard za mjerenje udaljenosti u kozmologiji te su vrlo važan faktor u proučavanju evolucije i razvoja svemira. Ne možemo reći da je vrijedno isto koliko otkrivanje asteroida koji je na putanji prema Zemlji, no ovo su stvari koje se ne otkrivaju jednim promatranjem u nebo, već analiziranjem fotografija neba.
Ukratko i jednostavno rečeno, supernove smo otkrili analizom fotografija istih objekata na nebu (najčešće galaksija) za dva različita vremenska razdoblja. Ako se uočava razlika poput pojavljivanja novog objekta, tj. zvijezde na drugoj slici koja nije bila vidljiva na prvoj, ista se prijavljuje kao kandidat za supernovu, kojeg službene institucije (IAU Central Bureau for Astronomical Telegrams) potvrđuju kao dosada neotkriveni objekt i klasificiraju kao supernovu.
Fotografije koje smo analizirali nisu naše već su iz baze zvjezdarnice La Sagra na jugu Španjolske, s kojom smo ostvarili suradnju preko gosp. Reinera Stossa, njemačkog astronoma. A najveći posao odradili su naši članovi: naša dva maturanta Denis Vida i Filip Novoselnik, programer Ivica Skokić te studenti Robert Gregić i David Gostinski.
Više o projektu, najnovije vijesti i otkrića možete pratiti na www.minorplanets.org/CROSS.

Primjer jedne naše otkrivene Supernove. Na fotografiji je vidljiva galaksija u kojoj je uočena eksplozija zvijezde.

Imate li savjet za naše čitatelje, kada i u kojem pravcu obzora gledati da bi se „uhvatile“ nezaboravne pojave na nebu?
- Nekada je dovoljno izaći van i bez opreme i uočiti Međunarodnu svemirsku stanicu kako putuje preko cijelog nebeskog svoda, osobito ovih dana uz rakoteoplan Discovery. Nebo nudi izvrsne mogućnosti tijekom cijele godine, a mnogi kažu da je upravo zimsko doba najljepše zbog čistoće neba. Tanki Mjesečev srp netom prije zalaska Sunca, te njegova pepeljastva svjetlost, kako se vidi ovih dana, nešto je što mi osobno izgleda predivno. Uočiti ćete i Jupiter ispod njega. Već uz dvogled i teleskop svakako treba promatrati zviježđe Oriona, njegovu Veliku Orionovu Maglicu M42, Kuglasti skup Vlašića te mnogo drugih. Čitateljima preporučujem besplatni software Stellarium, simulacija noćnog neba za bilo koje vrijeme i mjesto. Sve što zapravo trebate jest dobra volja, topla odjeća i spremni ste uživati pod krovom vedrog neba.

Možete li istaknuti neko svoje viđenje koje vam se najviše urezalo u pamćenje?
- Kod ovog pitanja uvijek se sjetim ovog ne tako davnog događaja. Kada smo uz pomoć donacije Hrvatske lutrije osigurali profesionalnu astornomsku opremu, teleskop i fotoaparat prilagođen za snimanje neba, otišli smo testirati opremu izvan grada i gradske rasvjete. Htjeli smo fotografirati objekt koji se okom slabije vidi, ali snimanje otkriva predivne nijanse ljubičaste boje maglice i praha. Upravo taj trenutak, kada smo bez velikog nadanja zabilježili svjetlost Velike Orionove Maglice (Messier 42) na malom zaslonu našeg Canona i ostali bez daha, najviše pamtim. Nekoliko trenutaka Goran i ja zurili smo otvorenih usta jer ovo je označavao veliki napredak naše astrofotografije. A ipak je ona fotografija koju sami snimite ljepša od svih onih koji možete pronaći na Google-u. Sretan sam da je ovo samo jedan u nizu pamtljivih trenutaka u AD „Anonymus“.

Naša najbolja astrofotografija – najbliža galaksija M31, poznatija i kao Andromedina galaksija. Autori: Ad Anonymus

Poznato je da su profesionalni fotografi iznimno ponosni na svoje oruđe. Je li isti slučaj i sa astronomima? Koliko je teško doći do opreme i kako se kreću cijene?
- Tako je, i astronomi paze na svoje „bebe“ teleskope. Cijene kvalitetnih teleskopa, dvogleda i kamera stalno padaju. Profesionalni teleskopi za snimanje neba uz kvalitetno promatranje koštaju više, no vrlo kvalitetan astronomski teleskop koji bismo preporučili početnicima, ali i naprednijima, može se kupiti već za 2000 kn. Preporučio bih http://www.teleskopcentar.hr. Vlasnik je dugogodišnji astronom i astrofotograf koji će najbolje savjetovati kupca s obzirom na sredstva i motiv. Želite li nam se obratiti u društvu za savjet ([email protected]), rado ćemo vam odgovoriti detaljnije na upite o tome koje je oruđe najbolje uzeti.

Tranzit /prijelaz planeta Venere preko Sunčevog diska, travanj 2004. godine.

I za kraj, mogu li vas kontaktirati zaljubljenici u astronomiju? Primate li nove članove? Gdje se mogu javiti?
- Svakako, zato smo tu! Naš cilj ponajprije jest populariziranje astronomije, širenje interesa o znanosti te okupljanje entuzijasta sličnih poriva. Potičemo sve zainteresirane, mlade i starije, da nam se pridruže na bilo koji način, bez ustručavanja. Nismo stroga škola koja zahtijeva stalan rad i prati neopravdane sate. Svatko sam bira čime se želi baviti, kako i koliko intenzivno. Zainteresirani mogu nam se javiti na [email protected], na 031 651 380, ili preko Facebooka na facebook.com/adanonymus. Naše sjedište je Dom Tehnike Valpovo, Braće Radića 34.
Uvijek primamo nove članove, aktivne ili podupiruće. Sve detaljnije informacije o članstvu mogu se dobiti na upit. Apelirao bih osobito na roditelje, čija djeca pokazuju interes za znanost, nebo i astronomiju, da nam se slobodno jave. Bez obzira na nas, ako imate priliku potaknuti ih za neku astronomsku grupu u školi, ili astronomsko društvo, biti će vam jako zahvalni. Mališani budu najviše oduševljeni, ako ništa drugo barem zbog pogleda Saturnovih prstena ili one maglice koju smo snimali. A tko zna, jednog dana možda i oni, kao što je slučaj s našim maturantima, dohvate supernove!

Pitao: Mladen Kovačević
Odgovorio: Gaj Tomaš
Foto: Arhiva astonomskog društva Anonymus