Na području Osijeka trenutačno postoji čak
šesnaest velikih trgovačkih centara i poslovnica
trgovačkih lanaca, a ovih dana otvaranje najavljuju još dva trgovačka centra, koja će zaposliti oko
1.600 osoba, većinom trgovaca.
Iako je svako zapošljavanje pozitivno, nekolicinu osječkih stručnjaka i osoba upućenih u taj problem, novinar Glasa Slavonije je upitao:
je li dugoročno dobro što se većina osoba na ovom području zapošljava isključivo u trgovačkom sektoru? Jedinstveni je odgovor -
nije.
Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) ističe kako je činjenica da je posljednjih godina, najviše zbog deindustrijalizacije, došlo do debalansa oko zapošljavanja u primarnom, realnom sektoru, u korist sekundarnog sektora, u koji pripada trgovina.
- To ne mora nužno biti loše, jer se ljudi ipak negdje zapošljavaju i jer razvoj bar jedne grane gospodarstva u načelu pozitivno utječe i na razvoj drugih. Primjerice, u trgovačkim centrima otvaraju se domaće prehrambeno-proizvođačke jedinice... No ipak bi bilo dobro to malo izbalansirati jer je pitanje koliko grad kapaciteta Osijeka može podnijeti trgovačkih centara, posebice jer je pad potrošnje evidentan, kaže
Jakelić.
Zabrinut je i
Zoran Kovačević, predsjednik
HGK – Županijske komore Osijek, koji naglašava kako smo "
dugoročno u problemima, jer trgovina je u velikoj ekspanziji i i te kako preteže nad prerađivačkim i proizvođačkim sektorom".
- Naravno, dobro je da se ljudi u ovoj situaciji bilo gdje zapošljavaju, ali prema našim podacima trgovina na području istočne Hrvatske zauzima čak 35-40 posto u ukupnom BDP-u. Idealan omjer bio bi po 20 posto trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda, a ostalo prerađivačka industrija, upozorava
Kovačević.
Prema riječima
Nataše Surla Lusch, direktorice osječke
Agencije za privremeno zapošljavanje, "
iz pozicije nezaposlenih, dobro je da se u ovoj situaciji ljudi zapošljavaju bilo gdje. No veliko je pitanje kolika je kupovna moć stanovništva i koliko dugo će ti trgovački centri biti popularni. Odnosno, smatram da će se dugoročno dobro prodavati samo prehrambeni proizvodi, koji su nužnost, a ostalo – pokućstvo, odjeća, obuća – jako ovisi. Stoga bi mi razvoj drugih grana, posebice poljoprivrede i proizvodnje, bio puno draži", naglašava
Nataša Surla Lusch.
Propalo 90 malih trgovačkih obrta!
Dragutin Grabrović, predsjednik
Obrtničke komore Osječko-baranjske županije, upozorava na alarmantne brojke u obrtništvu. Naime, ukupno je u 2010. u svim obrtima bilo
984 manje zaposlenih nego u 2009., od čega se
ugasilo čak
90 malih trgovačkih obrta.
- Najveći je problem što je velikim trgovačkim centrima dopušteno da se otvaraju praktički u središtu grada ili odmah do zadnje kuće u gradu. Tako praktički postaju 'kvartovske trgovine' i propadaju mali trgovački obrti. Uz to, još otprije imamo lošu situaciju s proizvodnim obrtima. Gašenjem industrije većinom su se ugasili i oni, primjerice tokari i plastičari, zaključuje
Grabrović.
Sa Zavoda će se zaposliti 800 osoba
Anto Barukčić, pročelnik
HZZZ – Područne službe Osijek, slaže se kako je to popriličan problem, koji može ilustrirati i konkretnim brojkama. "
Mi imamo dosta trgovaca u evidenciji Zavoda, ali njihova fluktuacija je velika. U dva nova trgovačka centra, po našim informacijama, zaposlit će oko 1.600 osoba, od čega će oko 800 osoba biti izbrisano s evidencije Zavoda radi zapošljavanja u tim centrima, a ostalo će se 'preliti' iz malih trgovina koje će se ili preseliti u te centre ili će smanjiti opseg posla. Nije to dobro jer se ljudi zapošljavaju samo u jednoj grani, a ostale su zapostavljene", kaže.
Trgovina na području istočne Hrvatske
zauzima 35-40 posto u ukupnom
BDP-u. Idealan omjer bio bi po 20 posto trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda, a ostalo prerađivačka industrija
Autor:
Tomislav Levak/Glas-Slavonije.hr
Muško
Nebitno
Žensko
