Više od
70 posto zgrada
nije etažirano, a najveća zapreka etažiranju je nesređeno stanje vlasništva u gruntovnici, odnosno neupisano vlasništvo države, državnih institucija nad nekretninama.
S problemima etažiranja susreće se
desetak tvrtki u Osijeku među kojima i
Zavod za stanovanje kao najveći osječki upravitelj zgrada jer brine za približno
1.600 zgrada s gotovo 19.000 stambenih i poslovnih jedinica.
-
"Od 2005. godine, od kada Zavod provodi etažiranje, primljeno je više od 600 zahtjeva, a etažirano je stotinjak zgrada. U različitim je postupcima 200-tinjak zgrada, dok se za ostalo čeka rješavanje vlasništva stanova. Neki zahtjevi imaju sve suglasnosti, ali vlasništvo nije uknjiženo. Država nema sređeno imovinsko stanje i to je problem. Nepoznato je i koliko točno ima stanova u državnom vlasništvu. Kada zbog etažiranja zgrade u kojoj je stan u državnom vlasništvu upit pošaljemo Središnjem uredu za upravljanje imovinom u Zagreb, u pravilu se duže čeka na dobivanje suglasnosti, dok je Grad dobar primjer", pojašnjava
Darijan Rudan, direktor Zavoda za stanovanje Osijek, nabrajajući kako su najproblematičniji Sjenjak i Jug 2 gdje je, primjerice, jedna zgrada uknjižena na dvije-tri čestice.
Krešo Čačija, voditelj Tehničke službe Zavoda, kaže kako je stanje u zemljišnim knjigama takvo da je starogradnja upisana kao vinograd, oranica, gradilište, te zaključuje:
“Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima od 1. siječnja 2010. godine prolongirano je etažiranje do 2015. godine”.
Etažiranje po kvadratu stoji
7-14 kuna bez PDV-a i za 50 kvadrata s PDV-om u zgradi srednje veličine s uređenim zemljištem (ima katastarsku česticu) vlasnik će po stanu platiti
811 kuna. Ako čestica nije formirana, geodetske izmjere stajat će zgradu još
5.000-10.000 kuna. Do 1. siječnja 2015. upravitelji zgrada dužni su pokrenuti upis zgrade na građevinskoj čestici i svih posebnih dijelova u zemljišnim knjigama. Ako svi vlasnici nisu suglasni oko etažiranja, ono se provodi upisivanjem etažnih dijelova u knjige položenih ugovora i kasnije upisuju u glavnu knjigu i (su)vlasništvo povezuje.
Autor:
Nevenka Špoljarić/Glas-Slavonije.hr
Foto:
Cacan/foto-arhiv 031
Nebitno
