Studenti se natječu za 300 stipendija

Više od 21 tisuće studenata trenutačno studira na osječkom Sveučilištu, od kojih mnogi plaćaju nemale iznose školarina. No, koliko god među njima bilo odličnih studenata, samo njih tristotinjak godišnje, i to isključivo redovitih, može dobiti novčanu pomoć u obliku neke od stipendija! Grad studentima dodjeljuje 20 stipendija, od čega najmanje polovinu za deficitarna zanimanja. Pritom će izabrani studenti koji studiraju izvan Osijeka mjesečno dobiti 1.000 kuna, a oni koji nastavu pohađaju na osječkom Sveučilištu 800 kuna. Županija je predvidjela uručivanje ukupno 40 stipendija, po 20 darovitim studentima i studentima deficitarnih zanimanja, u iznosu od 1.000 kuna mjesečno do kraja tekuće akademske godine.

- Voljeli bismo da možemo davati više novca za stipendiranje studenata i učenika, ali trenutačno je naš limit 1,2 milijuna kuna godišnje. Slažem se da je stipendija malo, zato svake godine i imamo puno prijava i veliku navalu. Unatoč tome, nakon provedenog natječaja i objavljenih rezultata, gotovo uopće nemamo žalbi, vjerojatno jer je sve jako transparentno, komentira Dražen Alerić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada. Oba natječaja provode se ujesen i uvjeti su slični, pa se traži visok prosjek ocjena (donji limit je 4,00), da je redovan student, da ne prima neku drugu stipendiju i nije stariji od 26 godina. Prednost imaju i djeca hrvatskih branitelja, bez roditelja te socijalno ugroženi.

Sveučilište dodjeljuje 35 stipendija u iznosu od 1.000 kuna mjesečno. Nekoliko stipendija pripada i studentima-invalidima i studentima-sportašima. Uz to, Sveučilište svake godine redovito dodjeljuje i oko 35 rektorovih nagrada za najviša dostignuća, ali ona nosi samo jednokratnu novčanu potporu od 1.000 kuna. U raspodjeli oko 2.500 državnih stipendija, osječkom Sveučilištu prošle godine pripalo je njih 195. Svemu navedenom valja dodati i stipendije i novčane potpore, koje studentima dodjeljuju različite udruge, banke (Zagrebačka banka) i tvrtke (Ina) te najatraktivnije "Top-stipendije za top-studente", koje iznose čak 40 tisuća kuna. No, osječki studenti smatraju kako je sve to ipak - premalo.

- Stalno se proklamira stimulacija izvrsnosti i znanja, a u praksi se događa vrlo malo. Broj stipendija sa sadašnjih mizernih tristotinjak treba značajno povećati, a treba početi stimulirati i odlične izvanredne studente, smatra Marko Šimić, v. d. predsjednika Studentskog zbora u Osijeku.

Studentski krediti

Kako bi studentima pomogao i mimo stipendija, Grad Osijek, zajedno s Hypo bankom, lani je pokrenuo projekt studentskih kredita, koje korisnici vraćaju nakon završetka školovanja ili kada se zaposle. Redovitim studentima s prebivalištem na osječkom području krediti omogućavaju novčanu pomoć od 500 do 4.000 kuna mjesečno za pokrivanje troškova studija ili plaćanje školarina. Ove kredite, bez valutne klauzule i sa subvencioniranom kamatom od 4,5 posto, do sada je podiglo više od 90 osječkih studenata. Dogovoreno je da će se projekt ove jeseni proširiti na cijelu Osječko-baranjsku županiju, a u "igri" je 6-7 poslovnih banaka.

Tekst: T.Levak/Glas-Slavonije.hr

Redakcija 031 je napisao/la: › Ove kredite, bez valutne klauzule i sa subvencioniranom kamatom od 4,5 posto, do sada je podiglo više od 90 osječkih studenata.

A da sad! Čisto sumnjam da ih je čak 90% diglo studentske kedite... Možda bi banke htjele dostići taj postotak, ali da je tako - ne vjerujem!

90 studenata.


Ne 90%.

ovo me podsjeća na B.Kunsta kada je rekao "zašto svi govore 50% + 1 dionica, zar to nije 51% "

Frost je napisao/la (Pogledaj post): › 90 studenata. Ne 90%.

Nisam pažljivo čitala. Mogli su napisati postotak, ali nisu jer bi vjerojatno bio prenizak.

Pogotovo onima koji plaćaju školarine, a nisu male....stipendija stvarno dobro dođe...

fear of the dark je napisao/la (Pogledaj post): › Pogotovo onima koji plaćaju školarine, a nisu male....stipendija stvarno dobro dođe...

Ne samo onima koji plaćaju školarine. Znam dobro koliko me stipendija izvlačila tijekom studija da imam koju kunu više u džepu i da ne moram birati između fotokopiranja materijala za faks i doručka.