Iako bi prema propisanoj kvoti
Hitna medicinska pomoć Osječko-baranjske županije trebala zapošljavati čak
46 liječnika, ta ustanova trenutačno na neodređeno upošljava tek
36 liječnika. Manjak medicinskih stručnjaka rješavaju sklapanjem
ugovora o djelu s liječnicima iz svih zdravstvenih ustanova s područja ove, ali i
Vukovarsko-srijemske županije, odnosno
vukovarske i vinkovačke bolnice. Riječ je o još
35 liječnika, od kojih ni jedan ne smije mjesečno na Hitnoj pomoći odraditi više od
12 sati, s obzirom na činjenicu da su zaposleni u drugim ustanovama, ali i zbog moguće premorenosti. No unatoč ovom kroničnom deficitu liječnika, osječka Hitna pomoć postala je posljednih godina
jedna od najrespektabilnijih zdravstvenih ustanova, iz koje duže vrijeme nije potekla nikakva zdravstvena afera.
- Unatoč manjku liječnika, stvorili smo sjajnu ekipu koja je maksimalno predana svom poslu. No problem manjka liječnika u Hitnoj nije samo naš, on postoji i na državnoj razini. Naime, liječnici sve više odlaze raditi za farmaceutske tvrtke i osiguravajuće kuće, ili čak u inozemstvo, a čini se kako se na državnoj razini školuje manje liječnika nego što su potrebe - kaže
dr. Berislav Pašalić, ravnatelj osječke Hitne pomoći.
Uz ove rezultate u Hitnoj pomoći najavljuju dodatna ulaganja u podizanje kvalitete usluge, odnosno
kupnju vrhunske opremu za ovu ustanovu. Tako bi Hitna pomoć vrlo brzo trebala dobiti
osamnaest novih defibrilatora, od kojih je
deset velikih. O koliko vrijednoj investiciji je riječ i to ne samo za slavonsko nego i područje cijele države, govori podatak da trenutačno
od Rijeke do Iloka ne postoji ukupno deset velikih defibrilatora u svim dispečerskim jedinica hitnih pomoći. Uz tu nabavu Hitna pomoć trebala bi biti bogatija i za još
osam novih vozila, a posebna novina trebalo bi biti uvođenje
satelitskog nadzora svih vozila Hitne pomoći (
fleet management), čime bi se u svakom trenutku točno znalo gdje je koje vozilo Hitne pomoći.
Godišnje trideset tisuća intervencija
Hitna pomoć Osječko-baranjske županije godišnje ima između
25.000 i
30.000 intervencija, više od
55.000 ambulantnih pregleda, oko
35.000 sanitetskih prijevoza, a tvrde kako broj intervencija ne raste, no posao ovisi o dužini ljeta i zime, koji se odmah reflektiraju na povećan broj
alergičara ili
prijeloma na ulicama.
Tekst: Nefreteta Zekić/Glas-Slavonije.hr
Foto: Daniel Antunović(foto-arhiv 031