Hoće li
Hrvatska, prema uzoru na Moskvu, uskoro
zabraniti prodaju žestokih
alkoholnih pića poslije
22 sata, ili će, poput Škotske, uvesti
najnižu cijenu po kojoj se smije prodavati alkohol?
Lako moguće, jer se ovakve mjere u borbi protiv
alkoholizma spominju u
Nacionalnoj strategiji za sprječavanje štetne uporabe alkohola i alkoholom izazvanih poremećaja za razdoblje od 2011. do 2016. godine. U njoj se traži jača kontrola
dostupnosti alkohola, pa se, između ostalog, predlaže reguliranje broja i lokacije prodajnih mjesta gdje se alkohol može kupiti ili konzumirati, radnog vremena u kojem je prodaja alkohola dopuštena, te jačanje zakonske regulative u pogledu pijenja na javnim mjestima ili na radnom mjestu.
Kažnjavanje
pijanih pješaka, povećanje
poreza na alkohol, smanjenje
postotka alkohola u alkoholnim pićima te
reduciranje reklama za alkoholna pića dodatne su aktivnosti kojima bi se, smatraju u
Vladi, u sljedećih pet godina mogla smanjiti prekomjerna konzumacija alkohola u Hrvatskoj. Svjesni da će neke od ovih mjera, osobito u pogledu povećanja cijene alkoholnih pića, izazvati
revolt potrošača i gospodarskih subjekata, iz Vlade poručuju kako se mora voditi računa o zdravstvenim i društvenim posljedicama štetnog uzimanja alkohola.
Reguliranje cijena jedna je od najučinkovitijih metoda za smanjenje zloporabe alkohola, osobito kad je riječ o maloljetnicima i kroničnim alkoholičarima, kaže se u
Nacionalnoj strategiji, gdje se navodi kako troškovi prouzročeni alkoholizmom iznose između
dva i
pet posto ukupnog BDP-a.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, alkohol je odgovoran za oko
4,4 posto ukupnog opterećenja bolešću, za
3,7 posto svih smrtnih slučajeva, a čak je
40 do 60 posto smrtnih slučajeva zbog ozljeđivanja povezano s alkoholom.
Godišnja potrošnja alkoholnih pića u Europi procjenjuje se na
12,1 litru po odrasloj osobi, što je dvostruko više od svjetskog prosjeka (5,8 litara). Sa
12,9 litara po odrasloj osobi Hrvatska ulazi u europski prosjek, zajedno sa Slovenijom, Češkom, i većinom zapadnoeuropskih zemalja. Više se pije jedino u Mađarskoj i državama s područja bivšeg SSSR-a. Procjenjuje se da u nas alkohol konzumira
90 posto muškaraca i
81 posto žena, rizičnih je konzumenata u populaciji
15,7 posto, a sve više pije mlada populacija. Zbog prekomjernog pijenja muškarci u prosjeku gube
11,4, a žene
1,5 godina života, i to ponajprije zbog bolesti jetre. Osim ovisnosti, alkohol izaziva i duševne poremećaje te poremećaje ponašanja, zbog čega se godišnje u Hrvatskoj zabilježi više od
10.000 hospitalizacija. U 2008. godini pripiti vozači prouzročili su
8.620 prometnih nesreća, a svaki drugi imao je više od
1,5 g/kg alkohola. Kako će se konkretno Vlada boriti protiv ovakve prakse, definirat će se u trogodišnjim akcijskim planovima koji trebaju uslijediti nakon donošenja
Nacionalne strategije.
Aktivnosti protiv alkoholizma
- rana identifikacija i tretman alkoholizma
- sprečavanje prodaje alkohola maloljetnicima
- kazne za alkoholizirane pješake
- pojačani nadzor vozača i alkotestovi
- ograničenje prodaje i posluživanja alkohola
- ograničenje ili zabrana reklamiranja alkohola
- reguliranje cijene alkohola (minimalna cijena)
- reguliranje proizvodnje neregistriranog alkohola
Autor:
Ljerka Bratonja Martinović/Glas-Slavonije.hr
Nebitno
Žensko
Muško
