
Mladima je sve teže pronaći
posao nakon završetka
formalnog obrazovanja pa se velik broj njih odlučuje na
dodatno obrazovanje koje će ih učiniti
konkurentnijim na tržištu rada.
Naime, za pronalazak dobrog posla više nije dovoljno završiti
srednju školu ili čak
fakultet. U situacijama u kojima za jedno radno mjesto konkurira i do
50 kandidata, prednost se daje onima s dodatnim znanjima, prije svega naprednim
informatičkim znanjem i poznavanjem
stranih jezika.
-
"Istraživanja na nacionalnom nivou pokazala su kako čak 75 posto osoba nakon dodatnog informatičkog obrazovanja bez problema pronalazi posao. Dok naša iskustva ukazuju na to da se ostalih 25 posto uspješno uključi u proces samozapošljavanja ili pak da im je dodatno informatičko obrazovanje osnova za solidnu dodatnu zaradu. Tako da oni koji se odlučuju dodatno obrazovati kako bi pronašli posao imaju dobar motiv", kaže
Mario Paljušaj, voditelj osječke poslovnice Učilišta Algebra. Dodaje kako se za dodatno obrazovanje ponajviše odlučuju nezaposleni mladi ljudi.
No, da cjeloživotno učenje nije rezervirano samo za mlađu populaciju, ističu u školi stranih jezika "Ad hoc" koja bilježi sve veći broj polaznika
starijih od 40 godina.
-
"Dok mlađi polaznici dolaze iz želje da nauče novi jezik kao bi pronašli novi ili bolji posao, starije osobe dolaze kako bi novim znanjima zadržale postojeći posao. U mnogim strukama i tvrtkama za pojedina radna mjesta stvoreni su novi kvalifikacijski parametri koje moraju ispoštovati i oni zaposlenici koji su uposleni po starim parametrima. Jedan od njih je i poznavanje engleskog jezika, koji osobe u dobi od 45 godina i stariji mahom ne znaju jer se za vrijeme njihova školovanja više učio njemački i ruski. Nerijetko se događa i da nam tvrtke na doškolovanje šalju grupe starijih djelatnika od kojih se, da bi zadržali posao, zahtijeva znanje engleskog jezika", objašnjava
Nina Bardek, profesorica iz "Ad hoca".
Jedno je istraživanje pokazalo kako kao najbitniju stavku za pronalaženje posla većina hrvatskih građana navodi
"završiti dobar fakultet" (49 posto), ali je na drugom mjestu odgovor
"imati dobru vezu" (38 posto). No, u Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i
Osječko-baranjskoj županiji situacija je obrnuta.
"Dobru vezu" većina stanovnika smatra boljom
kvalifikacijom za pronalazak posla od završenog fakulteta!
DODATNO SE OBRAZUJE DVA POSTO GRAĐANA
Iako se čini kako se
informatičke škole i
škole stranih jezika nalaze na svakom uglu, te kako je sukladno tomu puno i građana koji se dodatno obrazuju, to nije slučaj. Čak i kada se ubroji val nezaposlenih koji se u posljednje vrijeme često odlučuju na doškolovanje, u Hrvatskoj se trenutno dodatno obrazuje samo
2 posto stanovnika, dok ih je na području
Osječko-baranjske županije manje od
1 posto. Za usporedbu, u EU se dodatno obrazuje 10 posto ukupnog broja stanovnika.
KATARINA JOZIĆ, 20 GODINA:
U radnoj knjižici treba imati još koji žig
Katarina Jozić je nezaposlena godinu dana. Nakon što je završila srednju ekonomsku školu i nije uspjela pronaći posao, odlučila je dodatno se školovati za
web dizajnera. Tromjesečni tečaj platila je
3.700 kuna, te smatra kako je dobro uložila svoj novac.
-
"Teško je danas pronaći posao bez dodatnog obrazovanja. Treba u radnoj knjižici imati još pokoji žig uz završetak srednje škole, kako bi vas poslodavci doživjeli ozbiljno. Iako moj motiv nije isključivo zarada, vjerujem da ću nakon što završim tečaj, ako i ne nađem stalan posao kao web dizajner, moći zarađivati honorarnim radom", kaže
Katarina, te dodaje kako razmišlja i o učenju njemačkog jezika.
HELGA PEJIĆ, 23 GODINE:
Bez informatičkog znanja nemoguće je pronaći posao
Helga Pejić je prije dva mjeseca završila višu školu
Pravnog fakulteta, a prije nego je krenula s aktivnim traženjem posla odlučila se steći
ECDL diplomu, odnosno europsku “
putovnicu” informatičkog znanja.
-
"Ona će mi u svakoj EU državi uvijek biti dokaz da posjedujem osnovno informatičko znanje, odnosno da se znam služiti osnovnim informatičkim programima, koji su danas važan dio poslovanja u svakoj struci i bez koji ih, svjesna sam, nemoguće pronaći posao", kaže
Helga, koja za stjecanje ECDL diplome izdvaja
2.000 kuna, ali i znatan dio slobodnog vremena.
ANA KORDIĆ, 23 GODINE:
Ulaganje će mi se isplatiti
Ana Kordić, studentica
Pravnog fakulteta, već dvije godine uz studij usavršava znanje
engleskog jezika. Kaže, bez poznavanja engleskog sigurno neće moći pronaći dobar posao kakav priželjkuje.
-
"Puno je diplomiranih pravnika na Zavodu za zapošljavanje, a i za svaki je posao danas velika konkurencija, zato se treba u očima poslodavca izdvojiti s boljim dodatnim kvalifikacijama. Sve će se to još dodatno pooštriti kada uđemo u EU. Vjerujem kako će tada biti nemoguće osobama s visokom stručnom spremom pronaći posao bez znanja jezika. Baš zbog toga planiram još učiti i talijanski, a i kod kuće me brat obučava naprednijim računalnim programima", kaže
Ana, koja je do sada u svoje znanje jezika uložila
4.350 kuna i zbog toga ne žali.
-
"Sigurno će mi se isplatiti kada se zaposlim", zaključuje.
Autor:
Ivana Kukić Solar/Glas-Slavonije.hr