Kriza u kojoj su mnogi
dobili otkaz ili su im
smanjene plaće, pritišće građane da smanje i troškove za
hranu, kad na ostale izdatke ne mogu bitno utjecati. Na sve siromašnijoj trpezi najčešće je
tjestenina, rjeđe skuplji
sir,
slastice pa čak i
riba te druge namirnice važne u
zdravoj prehrani.
U
SSSH-ovoj sindikalnoj košarici za travanj najveći dio, oko
35 posto, otpada na prehranu. Ukupan iznos
travanjske košarice hrvatskih građana bio je
6.490,51 kunu, a od toga je za hranu trebalo izdvojiti
2.261,60 kuna. Stavka hrane u travnju bila je veća za
27,85 kuna. U
umirovljeničkoj košarici, koja je u travnju iznosila
3.694,43 kune, prehrana je bila još izraženija stavka. Na nju je otpalo
1.356,96 kuna ili
37 posto.
Preko tjedna samo povrće
Samci umirovljenici bolje se hrane od prosječne gradske višečlane obitelji, jedu raznolikiju hranu i manje obroke i mogu uštedjeti, čak su izračunali da je
Osječaninu 600 kuna dovoljno za skromnu mjesečnu prehranu.
- Moj krizni meni, jer živim sama, dnevno prosječno stoji 20 kuna, ali ga katkad probijem ili “uštedim” za obiteljski ručak. Odredila sam 20 kuna za prehranu kako bih se nedjeljom počastila šniclom-dvije ili pilećim batkom. Preko tjedna za ručak kuham povrće: kelj, kupus, grah i poriluk; krumpir i rižu, a ostatak ručka imam za večeru. Cvjetača mi je skupa i čekam sezonsko povrće. Za doručak si priuštim hrenovku i deset dekagrama svježeg sira, nekad juhu za ručak, a poslijepodne pojedem jabuku ili bananu. Subotom uvedem malo promjene i doručkujem tunjevinu iz konzerve po pet kuna, koje preostane za još jedan obrok. Trošak za hranu bio bi manji, a bila bih i sretnija da smijem jesti tijesto, ali sam šećeraš pa moram paziti. Od 2.700 kuna mirovine dio ode za režije, za skupe lijekove, a 600 kuna je mjesečni minimum za hranu - otkriva nam Osječanka
Anica Janc.
Među prodavačima s najviše staža na najfrekventnijoj osječkoj
tržnici, gornjogradskoj,
Nedjeljka Petrović, koja, kaže, ne pamti
kupovanje na komad.
Jagode - luksuz
- Starije osobe dođu do klupe, vide cijenu, prebiru po povrću i kupe papriku-dvije po tri kune za jednu papriku. Na komad kupuju čak i luk i krumpir! Kupujući povrće, policajac se nedavno sramežljivo požalio kako ima višečlanu obitelj, žena ne radi i od oko 5.000 kuna jedva krpa kraj s krajem pa će kupiti kilogram jabuka, svakom jednu. Sve više ljudi je u besparici, starim mušterijama dam na veresiju i čekam njihovu mirovinu ili plaću. Kupuje se samo osnovno, krumpir, luk, a jagode po 16 kuna, koje su u dva tjedna snižene s 25 kuna, trunu jer su kupcima luksuz - otkriva Nedjeljka.
Marija I. iz
Baranje ima svoj vrt te po “špeceraj” svraća u
Osijek, gdje u
veletrgovinama za četveročlanu obitelj bira namirnice po
“akcijskim” cijenama, a u jednom diskontu kupuje kilogram šnicli od smuđa za 20-ak kuna. U potrazi za najjeftinijim receptom, obitelji skrivaju dnevni meni, ali sugovornici napominju da i skromna prehrana može biti
zdrava.
- U mesnici na tržnici kupim kosti za tri do šest kuna, dodam malo grincajga i evo zdrave domaće juhe za deset kuna za nekoliko obroka. Štedim na svemu jer za 35 godina staža primam 1.936 kuna mirovine, a za hranu ode oko 600 kuna, ostalo za režije... Nikad nisam gladovala, tata je držao mesnicu, dobro se živjelo. Ne gladujem ni sada, ali biram jeftinije namirnice i više povrća. Recimo, u Konzumu sam 400 grama graha u konzervi platila 2,99 kuna. Ušteda je i što je grah kuhan i, ako imam, dodam malo slanice, mrkvice, luka i budu dva ručka! Na tržnici kupujem po dvije-tri jabuke iz Petrijevaca i uz mliječne dodatke prođe dan života, kaže nam
Evica Ivić.
Recesijski meniji na internetu i u trgovačkim centrima
Utipkavanjem pojma "recesijski jelovnik" u Googleovu tražilicu otvara se desetak linkova do raznih domaćih internetskih stranica na kojima se, u skladu s krizom, nude razni recesijski jelovnici sa savjetima tipa "nauči kako brzo i jeftino pripremiti recesijski ručak". Naveliko se barata i izrazima poput "recesijski kilogrami", "recesijske dijete" i slično. Savjeti su dobrodošli, ali je također očito da se recesija vješto koristi u marketinške svrhe. Tako mnogi trgovački lanci nude jeftine objede složene od namirnica sa svojih polica - neki za 30 kuna, neki jeftinije. Za 15-ak kuna to izgleda otprilike ovako: tjestenina, umak iz konzerve i juha iz vrećice.
Jelovnici tečkih vremena: Britansko iskustvo
Iako vremena (još) nisu tako dramatična, valja se podsjetiti kako se s
neimaštinom i gladi borila poslijeratna vlada u
Velikoj Britaniji. Ondje su bile uvedene
stroge mjere racionalizacije namirnica. Tako je odrasla osoba svakoga tjedna imala pravo na 100 grama šunke i slanine, 100 grama margarina, 50 grama maslaca, 50 grama sira, jedno svježe jaje, po 225 grama šećera i pekmeza, mesa u vrijednosti 1,6 šilinga te 1,8 litara mlijeka. Posebne vladine službe redovito su izdavale
savjete o prehrani, a samo za pripremu govedine iz konzerve ponudili su čak
101 recept! Među vladinim receptima bili su, primjerice,
voćni kolač bez jaja i voća ili pak
juha od sira, koja se pripremala od luka preprženog na margarinu kojem bi se dodala voda, brašno i malo ribanog sira.
Spašava nas malo vrta i roditelji umirovljenici
- Ne pitajte kako živim, ne radim, troje djece ide u školu. Supruga je čistačica i u siječnju je primila 500 kuna, prvi dio od 2.300 kuna plaće. Malo vrta nas spašava i, na žalost, roditelji umirovljenici. Nikad roditelji nisu uzdržavali djecu i unučad, već obrnuto, a sad se sve poremetilo. Najčešće jedemo tijesto, djeca ne biraju, ali željna su Čokolina. Grad nam ne plaća režije jer imamo auto. Tješim se da nije nama najgore, jer je zdravlje najvažnije - priča nam Osječanin
Ivan.
Tekst: Nevenka Špoljarić/Miroslav Filipović/Glas-Slavonije.hr
Muško
Žensko
