Masterplast International Group: Poslovanje iz Baranje bolje nego iz Zagreba

Jednom godišnje, ali svaki put u drugoj državi gdje Masterplast International Group ima svoje podružnice, okupe se predstavnici i komercijalni zastupnici kako bi analizirali učinke poslovanja i asortimana sa smjernicama za godinu unaprijed, ali i dugoročnije.

Ta multinacionalna grupacija za distribuciju i proizvodnju građevinskog materijala osnovana je 1996., a deset godina kasnije osnovana je i hrvatska podružnica Masterplast d.o.o. sa sjedištem u Duboševici. Ovogodišnja sjednica održana je u belomanastirskom hotelu Patria, a sastalo se 120 predstavnika iz 17 europskih podružnica. Prema analizi ekonomskih pokazatelja grupacije, za 2009. sa 750 zaposlenih ostvarili su više od 100 milijuna eura neto prometa.

Bez rizičnih poslova

Zadovoljan rezultatima na hrvatskom tržištu bio je i direktor domaćeg Masterplasta Zoran Mikuša, koji je istaknuo da su ostvarili 13 posto manji promet od očekivanog, ali ih to nije iznenadilo jer su svjesno pratili situaciju i nisu ulazili u rizičnije poslove, te nisu vršili isporuku tamo gdje nisu bili sigurni da će biti plaćena. Ostvareni promet u protekloj godini bio je oko 44 milijuna kuna, pa Mikuša pretpostavlja da su treća baranjska tvrtka po ostvarenom prometu, odmah iza Belja i Fermoprometa. Mišljenja je da analize i pokazatelji imaju sve naznake kako bi ova godina mogla biti gospodarski još puno teža a bez posljedica mogli bi funkcionirati samo oni koji budu imali dobre strategije razvoja. Direktor Mikuša objašnjava da ovdje trenutačno nemaju nikakvu proizvodnju, već vrše samo distribuciju građevinskog materijala na području cijele Hrvatske. Postojala je mogućnost proizvodnje u nekadašnjem beljskom TOS-u Kneževo, tvornici koja sada stoji prazna, ali zbog različitih birokratskih i drugih problema nije došlo do dogovora, pa je onda odlučeno da se investira nekoliko milijuna eura u novu tvornicu, u mađarskom Kalu. Prema sadašnjim planovima, postoji mogućnost da se poslije 2013. godine sagradi jedna tvornica stiropora, najvjerojatnije u Dalmaciji.

Sjedište u Baranji

Hrvatski Masterplast ima 40 zaposlenih, a od toga je 35 Baranjaca, trojica iz Dalmacije, te po jedan iz Belišća i Zagreba, a Mikuša naglašava da je većini od zaposlenih ovo prvo radno mjesto. Do sada su u HGK-u ovu tvrtku ubrajali među uspješne izvoznike, jer su godinama dosta prodavali u Bosnu i Hercegovinu, ali sad tamo imaju tvrtku-kćer čiji su suvlasnici i iz Masterplasta d.o.o., te je sada izvoz osjetno manji jer novosnovana tvrtka izravno uvozi iz Mađarske.

Masterplast International Group je multinacionalna kompanija koja nije u zapadnoeuropskom vlasništvu već većinskom od mađarskog kapitala i direktora nekoliko europskih podružnica, a među njima i hrvatske. Mikuša ističe da je domaći Masterplast jedna od rijetkih tvrtki koja funkcionira u cijeloj Hrvatskoj, a nema sjedište u Zagrebu, te da je to bila njegova opsesija stvaranja svega ovdje u Baranji, jer se nije želio preseliti u Zagreb. Ovim je želio dokazati da zapravo nema nikakvog razloga ni potrebe da sjedište bude tamo jer je to ovdje puno manja početna investicija, a ekonomski efekti su gotovo isti kao da je sjedište tvrtke u Zagrebu.

Direktor Mikuša posebno ističe i da je radna snaga, koja je na raspolaganju u Baranji, puno kvalitetnija nego što bi je mogao dobiti u Zagrebu. Prošle godine nitko nije dobio otkaz, neće ni ove, a čak imaju planove da otvore još nekoliko radnih mjesta.

Nove tvornice

Masterplast grupa trenutačno ima dvije tvornice, jedna je u Subotici vrijedna gotovo 6 milijuna eura, a u kojoj se godišnje može proizvesti 500.000 prostornih metara stiropora, dok je druga u mađarskom Kalu gdje se proizvode profili za gipsane ploče te raznoliki kutnici za građevinarstvo koji se najčešće koriste u izradi termoizolacijskih fasada. Osim ovoga, imaju i dvije joint- venture proizvodnje u kojima je Masterplast grupa dala tehnologiju, a domicilne države kao suinvestitori, zemljište i radnu snagu. Ovdje se radi o tvornici u belgijskom Antwerpenu gdje s ARI grupacijom proizvode bitumenske ploče, te o novijoj tvornici paropropusnih folija u Kini. Osim tih tvornica s brendiranim proizvodima, Masterplast Group ima i zakupljene proizvodnje s godišnjim ugovorima gdje se proizvodi pod njihovim brendovima. Prema sadašnjim planovima, u sljedećih pet godina sagradit će se još tri tvornice stiropora, i to u Slovačkoj, Ukrajini i Rumunjskoj.

Tekst: Rajko Čičak/Glas-Slavonije.hr

Redakcija 031 je napisao/la: Mikuša ističe da je domaći Masterplast jedna od rijetkih tvrtki koja funkcionira u cijeloj Hrvatskoj, a nema sjedište u Zagrebu, te da je to bila njegova opsesija stvaranja svega ovdje u Baranji, jer se nije želio preseliti u Zagreb. Ovim je želio dokazati da zapravo nema nikakvog razloga ni potrebe da sjedište bude tamo jer je to ovdje puno manja početna investicija, a ekonomski efekti su gotovo isti kao da je sjedište tvrtke u Zagrebu.

Naslov ovog članka, kao i uopće potreba direktora da objašnjava zašto je u Baranji, već dovoljno govore o današnjem mentalitetu i stanju države u kojoj živimo.

Ne znam kako, ali prije 100 godina, pa i prije 20 godina, u Osijeku i okolici postojale su velike i značajne firme, i to iz gotovo svakog sektora gospodarstva koji je u Hrvatskoj prisutan. Odakle ovaj podanički i malograđanski mentalitet ljudi u Hrvatskoj, mentalitet margine i periferije, da se odjednom svaki poduzetnik izjašnjava da li mu je bolje u Osijeku ili Zagrebu. Pa gdje su nastale te firme, recimo Saponia, Belje, Slavonska banka, i sve one koje su propale? U Osijeku ili Zagrebu? Da li im je nešto nedostajalo prije 100 ili 50 godina? Da li su tada trpile što im sjedište nije u Zagrebu ili Beogradu? Tada nije bilo ni autocesta, ni mobitela, ni interneta, ni bilo kakve modernije tehnologije koja omogućuje ljudima da komuniciraju iz bilo kojeg dijela svijeta - i svejedno su sve te firme izvrsno poslovale.

Žalosno je da netko (novinari) uopće postavljaju takva kretenska pitanja. Mjesto u kojemu se nalazi sjedište firme, u ovako nerazvijenoj državici od jedva 4 milijuna stanovnika, to je najmanje bitna stvar.

No ta moda ispitivanja o tobože velikoj prednosti poslovanja u Zagrebu (tom gradiću u europskim razmjerima, u kojemu su apsolutno svi fiksni troškovi daleko veći od bilo kojeg drugog mjesta u Hrvatskoj) nastala je samo iz jednog razloga - činjenica je, ako niste dobri sa "Zagrebom", a to znači sa centralnom državnom vlašću, dakle ministrima i državnim tajnicima, i ostalom bagrom koja rasipa novce poreznih obvezika, teško ćete se uvaliti u dobro plaćene javne radove i državnu potrošnju - poslove u kojima je ogromna zarada zagarantirana. U ovako cntraliziranoj državi, stoga, nije čudno da je potrebno čašćavati ručkovima Hdz-ove poslušnike, mafijaše i državne službenike, kad je država uvjerljivo najveći investitor.

No ozbiljna firma, koja danas sutra misli opstati na zajedničkom europskom tržištu, nema što tražiti u Zagrebu ili na jadnom 4-milijunskom hrvatskom tržištu. Takva prostorna ograničenja još su samo u glavama hrvatskih kvazi-poduzetnika i pokojeg novinara, koji valjda kroz ovakve članke pokušava reklamirati Baranju kao izvrsno mjesto za posao - iako je to potpuno svejedno (ova firma o kojoj se radi vjerojatno bi jednako dobro poslovala i u Vukovaru i u Šibeniku, odnosno bilo kojem drugom gradu).