Lučka uprava pokušala je nedavno intervencijom u
Prostorni plan proširiti lučko područje i na prostor
Slobodne zone, ali su uprava Zone i
Osječko-baranjska županija to spriječili.
- Bila je to nemoguća misija, jer bi koncesijom na koncesiju došlo do sukoba u upravljanju prostorom. To je napravljeno prilično nestručno i na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća uoči Nove godine to je ispravljeno. Slobodna zona mora ostati izvan lučkog područja, kako bi se parcele mogle po tržišnim uvjetima prodavati zainteresiranim investitorima, kaže
Željko Mandić, direktor Zone.
Zbog izmjena
Zakona o slobodnim zonama u srpnju 2008. godine, 13 slobodnih zona u
Hrvatskoj prošle su godine izgubile velik broj korisnika i dramatično smanjile prihode. Slobodna zona Osijek ostala je tako bez 15-ak klijenata, a odlazak je najavio i najveći,
Benetton-Croatia. Ukupni prihod će se s
5,5 milijuna kuna 2008. godine, za prošlu godinu prepoloviti i Željko Mandić ne očekuje da će biti veći od
2,8 milijuna kuna.
- Posljedica je to i ekonomske krize, no glavni uzroci ipak leže u zakonskim ograničenjima, navodi Mandić i tumači kako zakonodavac od početka prošle godine zabranjuje rad u slobodnim zonama tvrtkama koje nisu
registrirane u RH. Dotad su ih mogla koristiti i strana društva, kojima registracija u Hrvatskoj predstavljala dodatni trošak. Tako je Zona izgubila mogućnost smještaja velikih količina robe u
carinskom skladištu, na čemu smo inače dobro zarađivali. Tu uslugu tvrtke sada plaćaju na graničnim prijelazima i lukama s ove ili one strane granice, jer im naše slobodne zone to više ne mogu ponuditi.
Izlazi i Benetton-Croatia
- Prošle smo godine izgubili velik broj klijenata koji su otišli na područje posebne državne skrbi, gdje i dalje vrijede povlastice. Benetton-Croatia lani je uložila desetak milijuna eura u razvoj novih tehnologija i nove strojeve, zadržala bi se u istočnom prilazi gradu i razvijala se kao domaće poduzeće, ali to nije jednostavno jer zakonodavac nije predvidio način izlaska iz Zone, upozorava Željko Mandić i zaključuje:
- Prilikom donošenja Zakona nisu predviđeni niti njegovi negativni učinci, iako smo u Saboru upozoravali na značajno smanjenje prihoda kao posljedicu zakonskih ograničenja. Usto, obveze koje smo dotad imali ostale su, kao i krediti koje smo uzimali radi otkupa zemljišta, izgradnje skladišta, kanalskog terminala, vage… Mi smo u ovom trenutku likvidni i solventni, nije nam ugroženo poslovanje, ali ako Benetton-Croatia iziđe i taj se trend nastavi, moglo bi doći do smanjenja broja od 13 zaposlenih. Zato već nekoliko mjeseci radimo na pretvaranju slobodne u gospodarsku zonu, parceliramo i prodajemo 130.000 četvornih metara infrastrukturno opremljenog zemljišta u našem vlasništvu.
Dva nova ulagača
Sukladno obvezama Hrvatske prema
EU, sustav slobodnih zona u postupku je
izlazne strategije. Tako korisnici Zona od 1. siječnja 2009. godine plaćaju
polovicu poreza na dobit, a pogodnosti su im usklađene s minimalnim potporama u EU koje iznose
200.000 eura i mogu ih iskoristiti tijekom tri godine poslovanja. No, primjena tih pogodnosti je problematična, jer se aktivnost u zonama do početka 2008. dokazivala godišnjom prijavom poreza na dobit, a otad se za to
Ministarstvu gospodarstva mora dostaviti
niz obrazaca i puno je teže dokazati korisnički status. Tako su u Slobodnoj zoni Osijek od ukupno
250 važećih ugovora, samo Benetton-Croatia i sama Zona uspjeli iskoristili pogodnosti polovičnog plaćanja poreza na dobit.
Ovih dana potpisani su ugovori s dva nova investitora koja žele ulagati u proizvodnju
biodizela i
zaštitu okoliša. Odabrali su i parcele odgovarajuće veličine, ali zbog loših iskustava s litvanskim
Arvijem, s kojim je već sve bilo dogovoreno i uoči realizacije propalo, u Slobodnoj zoni Osijek još ne žele izlaziti s njihovim imenima. No, što se Zone tiče, ulagači već sutra mogu ući u područje.
Autor: Goran Flauder
Nebitno
