O
kazališnim plakatima kao reklamama, u radu pod nazivom
“Erotski diskurz u službi kazališnog marketinga”, govorila je osječka znanstvenica
Kristina Peternai Andrić, na netom završenim, jubilarnim,
20. Krležinim danima u Osijeku.
- Posljednjih nekoliko desetljeća seks je taj koji prodaje sve - od automobilskih guma i razne hrane, pa zašto ne bi prodavao i kazalište, tj. privukao pozornost na kazališne predstave, tvrdi Kristina Peternai Andrić. U fokusu mlade osječke znanstvenice našli su se aktualni plakati koji su se pojavljivali posljednjih nekoliko sezona i za dramski i za operni repertoar. Spomenute je plakate dijelom radio osječki
MIT dizajn studio po narudžbi osječkog
HNK.
- Plakati su provokativni, no prema mom mišljenju nije problem u činjenici da ti plakati koriste seks za promidžbu, nego je na njima pozicija žene problematično prikazana. Moja je teza da je na njima žena svedena na seksualni objekt, što se vidi kroz fragmentiranost jer su prikazani uglavnom samo dijelovi tijela, a i žena je uglavnom pasivna. Stoga mislim da ti plakati promiču i podržavaju patrijarhalno društvo, u kojem mi - htjeli mi to priznati ili ne - živimo, tvrdi Kristina Peternai Andrić.
Velika pomoć u pripremanju i istraživanju bio joj je
Vladimir Ham, djelatnik osječkog HNK. No zasad Kristina Peternai Andrić ne raspolaže informacijom jesu li predstave koje imaju provokativne plakate postigle i
bolji rezultat kada je o prodaji ulaznica i posjećenosti riječ.
- Mislila sam da će ova moja tema izazvati otpor u HNK-u jer postoje i plakati koji u konačnici nisu poslužili u svrhu promidžbe kazališnih predstava, plakati koje je Uprava HNK odbila, a koji su izazvali brojne kontroverze. Plakati koji su pokazani i oni koji nisu, a koji implicitno ili eksplicitno imaju veze sa seksualnim diskurzom uvijek podignu prašinu, zaključuje Kristina Peternai Andrić, znanstvenica koja posljednjih godina redovito sudjeluje na Krležinim danima.
Ime koje je na manifestaciji od prvog dana, velikim dijelom zaslužno što je ona uopće zaživjela, ime je
Branka Hećimovića, koji nije krio zadovoljstvo što su ove godine proslavili 20 godina i što ih nije omeo ni
Domovinski rat. Znanstvenici su u Osijek dolazili i u razrušeno kazalište, pod granatama, u nemogućim uvjetima, kaže Hećimović. Ukupno
18 zbornika, s
540 referata na ukupno
6.535 stranica kratak je rezime dosadašnjih znanstvenih skupova, na kojima su rasvijetljene mnoge intrigantne i provokativne teme vezane uz kazalište, ali i društvo uopće.
Tridesetak izlaganja uglednih hrvatskih teatrologa, redatelja, kazališnih i književnih kritičara na osječkom
Filozofskom fakultetu održano je u sklopu kazališno-teatrološke priredbe 20. Krležini dani (od 7. do 10. prosinca), sa zajedničkom temom
“Hrvatska drama, kazalište i društvo”.
Tekst: Narcisa Bošnjak/Glas-Slavonije.hr
Nebitno
