Kreditiranje građana opada - tako kažu podaci
Hrvatske narodne banke, a potvrđuje praksa. Naime, prema informacijama koje smo dobili iz poslovnica nekih većih banaka, zahtjeva za kredite gotovo da i nema - kredit traži samo onaj tko doista mora, a onda se često dogodi da ga banka odbije. Jer, ako osobu na podizanje kredita tjera nužda, banci je već to signal za pojačani oprez.
Prvo se provjerava je li kandidat za kredit na bankarskoj
crnoj listi neurednih platiša. Ako jest - odmah otpada, a ako nije, slijedi "scoring klijenta" i provjera kakav mu je rejting u
Hrvatskom registru obveza po kreditima (HROK). Ako se ispostavi da već ima
previše kredita ili je nekome
jamac ili
sudužnik, to odmah umanjuje šanse, bez obzira što se tuđi kredit možda uredno otplaćuje. K tome, kažu nam u bankama, nije naročito poželjno da i dužnik i sudužnik ili jamac budu iz iste tvrtke, ili čak i iz istog gospodarskog sektora, jer ako tvrtka upadne u poteškoće, banka često nema koristi ni od jamca.
Budući da je dosta ljudi u ovoj krizi ostalo bez posla, sve više jamaca otplaćuje
tuđe kredite. Banke su prije pokušavale privući nove klijente tako što bi im, odmah po otvaranju tekućeg računa, osigurale i dodatne kredite te ih "opremile" raznim karticama. No, vele u jednoj banci, toga više nema - na novootvoreni tekući račun plaća prvo mora stizati i do
šest mjeseci da bi se odobrio drugi kredit, a ponegdje čak i minus. Što se tiče tvrtki, pod povećalom su određene djelatnosti.
Općenito tvrtke teže dolaze do kredita zato što je
pala cijena imovine što umanjuje vrijednost kolaterala. Prije bi se u zalog, kažu djelatnici u bankama, dala neka hala koja bi se procijenila i odmah se odobravao kredit. Sada se procjena vrši daleko opreznije, te se odobrava kredit manji no što bi se odobrio prije, iz straha kako će se vrijednost imovine ubuduće kretati.
Predsjednik Uprave
Privredne banke Zagreb Božo Prka nedavno je poručio kako bi se u dogledno vrijeme s kamatama na kredite moglo ići
dolje, dok banke istovremeno moraju smanjivati i prosječan trošak depozita. Ako bi se to u 2010. dogodilo, time bi bio okončan
višegodišnji rast kamatnih stopa. A budući da je u posljednje vrijeme kreditiranje tvrtki i građana gotovo zamrzuto, pad cijene kapitala dao bi neki impuls potrošnji i razvoju. No, potvrdu za to nismo dobili u drugim domaćim bankama. Najavu iz PBZ-a komentirao je i guverner
Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski, koji vjeruje da je smanjenje kamatnih stopa u 2010. moguće, ali ovisi o poslovnoj politici banaka.
Tekst: Aneli Dragojević Mijatović/Glas-Slavonije.hr
Nebitno
Muško
