Niske otkupne cijene poljoprivrednih proizvoda dovele su primarnu agrarnu proizvodnju u vrlo tešku situaciju, a prema prognozama svjetskih burzi tako bi moglo biti do
2013. godine. Kako bi proizvođači opstali, nužno je podmiriti razliku u disparitetima, a budući da je poljoprivreda strateška grana privrede i nije tržišna, smatra
Ernest Nad, voditelj
Odsjeka za poljoprivredu HGK ŽK Osijek, država joj mora pomagati koliko god može.
„Pšenica se na hrvatskom tržištu plaća
od 78 do 95 lipa i prvi put cijena nije jedinstvena. To će se loše odraziti na akumulativnu i reproduktivnu moć primarne proizvodnje. Sada se mora utvrditi stanje u silosima, jer do početka žetve nismo znali kolike su zalihe, a do 15. svibnja niti koliko je pšenice posijano. Država je počela isplaćivati
60 posto poticaja od 2.250 kuna po hektaru pšenice, a
početkom listopada krenut će isplata dodatnih 15 lipa po kilogramu predane pšenice. Ostatak od 40 posto isplatit će u
mineralnim gnojivima u dogovoru s
Petrokemijom, pa će proizvođači nekako spojiti kraj s krajem.“
- Očekujete li rast cijena pšenice sljedećih mjeseci?
„Obično porastu oko
nove godine, a kako je pšenica svugdje dobro rodila, to bi se moglo dogoditi tek u prvim mjesecima
2010.“.
- Zašto su se uopće cijene poljoprivrednih proizvoda prepolovile u odnosu na prošlu godinu?
„Mi smo okruženi
tranzicijskim zemljama u kojima je poljoprivreda osnovna gospodarska djelatnost i koja se u postupku privatizacije počela intenzivno i nerealno razvijati.
Stranim kreditnim sredstvima kupovalo se zemljište i mehanizacija, kreditirala su se obrtna sredstva i tekuća proizvodnja i to se u općoj recesiji pokazalo pogubnim. Kako nisu mogli prodati svoje tržne viškove i servisirati kreditne obveze, proizvođači su bankama morali predati sav urod, a one su te silne vagona ratarskih kultura
jeftino ponudile tržištu. Te preniske cijene brzo su se prelile preko granice i na tržište ratarskih kultura u
Hrvatskoj.“
- Problemi postoje i u proizvodnji mlijeka, svinja, nedefinirana je cijena uljarica čija žetva kreće. Hoće li to biti novi udar na Vladu?
„
Ministarstvo poljoprivrede morat će pomoći i tim proizvođačima, jer su im neisplaćena kapitalna ulaganja, potpore dohotku, poticaji… Kod otkupne cijene mlijeka iznašli smo mogućnosti da Ministarstvo pokrije
razliku od 1,90 do 2,20 kuna po litri, no za kukuruz se očekuje 60–62 lipe za kilogram i stanje je slično kao s pšenicom. Hrvatska stagnira i u stočarskoj proizvodnji, posebno u
uzgoju svinja gdje dostatnost pada ispod 50 posto, a one su najveći potrošači kukuruza. Tako se stvaraju
tržišni viškovi, što dodatno ruši cijenu. Svinjogojstvo bitno utječe i na razvoj ruralnih područja koja su kod nas izrazito ugrožena.“
- Hoće li biti dovoljno novca u državnoj blagajni za pokrivanje gubitaka na kulturama koje se počinju skidati s polja ovih dana?
„Sve se neće moći subvencionirati, pa se moramo osloniti na druge izvore, pa i vlastite. Nužno je
održati razinu proizvodnje od milijun tone pšenice, 2,4 milijuna tona kukuruza, očuvati proizvodnja mesa i mlijeka kako ne bi došlo do još intenzivnijeg raslojavanja sela.“
- Osim niskih cijena u okruženju, snose li seljaci i država dio odgovornosti za teško stanje u poljoprivredi?
„Mi se opet nismo na vrijeme pripremili i proizvođači ne znaju što sijati u
jesenskoj sjetvi. OPG-i još mnogo moraju učiniti kako bi prihvatili suvremene trendove u poljoprivredi i koristili nove agrotehničke mjere, usmjerili se na određenu proizvodnju, aktivnije pratili ekonomsko-financijske odnose, troškove i zaduženost, bolje komunicirali s tržištem, ugovarali i kontrolirali računovodstvo svoga gospodarstva… Sada su se
previše zadužili, a nisu ovladali tim segmentima proizvodnje kako bi bili uspješni u tržišnoj utakmici. Ovo je vrlo sušna godina i kukuruz će slabije roditi, mnoge kulture su ranije dozrjele i moraju se skinuti s polja, pa će biti manja proizvodnja, a kamate rastu i proizvođači neće moći sami pokriti troškove.“
- Prošle su godine ratarske kulture su dobro rodile, a i cijene su bile odlične pa su proizvođači dobro zaradili. Mogu li time kompenzirati ovogodišnje gubitke?
„Oni koji su sačuvali obrtni potencijal i umjereno ulagali u razvoj, lakše će prebroditi ovu godinu od onih koji su previše ulagali nadajući se da će i ova godina biti tako dobra. Međutim, nedostatak novca i odugovlačenje s isplatom tržišnih viškova pšenice roda
2009., ukazuje da neće biti sredstava za plasman u poljoprivredu. Veći gospodarski sustavi objavili su da ne namjeravaju kreditirati jesensku sjetvu, što će biti dodatni udarac malim proizvođačima jer to su redovito činili prethodnih godina. Zato i 95 lipa za kilogram pšenice danas plaćaju samo svojim komitentima i to uglavnom kao kompenzaciju za njihov dug, a ne u gotovini svakome tko im ponudi pšenicu.“
Autor: Goran Flauder
Nebitno
Muško
