Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama

Abeceda hrvatske ekonomije

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Leteci mungos
Offline
Avatar

Ukupno postova: 6728
Lokacija: Priory of Semen
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 02.08.2009. 18:37 
Naslov:  Abeceda hrvatske ekonomije
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Aktiva
Kao protustavka pasivi, aktiva je kategorija u bilanci koja prikazuje ukupnu imovinu tvrtke. Aktiva tvrtke dijeli se na dvije osnovne grupe: obrtna sredstva (sirovine, poluproizvodi, gotova roba, potraživanja) i osnovna sredstva (zemljišta, zgrade, strojevi, investicije). U uvjetima ekonomske krize uspješna je ona tvrtka koja se ne libi nijednog osnovnog sredstva.

Beskunica
U hrvatskoj književnoj ekonomiji izraz za besparicu.

Bilanca
Godišnji financijski izvještaj koji prikazuje imovinu tvrtke i njene obaveze. Osnovno pravilo bilance je ujednačenost aktive i pasive, a zlatno pravilo financiranje trajne i dugoročne imovine iz izvora dugoročnog dospjeća. Kako se hrvatska ekonomija temelji na pretpostavci transendentalne vječnosti hrvatske države, u recesiji se najpouzdanijim financijskim izvorom za stabilnu bilancu tvrtke smatra državni proračun.

Broker
U najkraćemu, financijski stručnjak koji raspolaže tuđim novcem. U pučkoj ekonomskoj predaji za brokera je uo- bičajen naziv „licencirana osoba za posredovanje u obrtu vrijednosnica“, ili skraćeno „lopov“.

Bruto društveni proizvod
U suvremenoj ekonomskoj misli brutto društveni proizvod Republike Hrvatske je mjera ukupne proizvodnje dobara i usluga, i iznosi tri slovenska, odnosno sedam austrijskih. Hrvatski BDP razmislio je i definirao otac hrvatske ekonomije, ugledni mislilac Franjo Tuđman, na Općem saboru HDZ-a 1998. godine: “Dobivam statističke podatke o nacionalnom brutto proizvodu. I po tim statističkim podacima, Slovenija tobože ima tri puta veći brutto društveni proizvod od nas. Ili pak Austrija sedam puta. Ja im kažem: dajte, razmislite malo!“

Burza
Burza je temelj liberalne ekonomije, pa se općenito smatra da financijska kriza započinje upravo krahom burze. Krah burze je nerazumljivi ekonomski fenomen kada na za to određenom prostoru veliki broj ljudi nervozno prati brojke na velikom semaforu, neartikulirano galami i baca u zrak papiriće. Najpoznatiji slučaj kraha burze kod nas dogodio se 22. veljače ove godine, na utakmici Hajduk-Dinamo na splitskom Poljudu.

Cijena
Vrijednosni izraz robe ili usluge. Dok u nestabilnoj ekonomskoj kulturi visinu cijene određuje odnos ponude i potražnje, u razvijenijim ekonomijama visinu cijene određuje odnos Ivice Todorića i predsjednika Vlade.

Dionica
Idealan udio u vlasništvu kompanije izdavatelja. Dionice se općenito dijele na redovne i povlaštene, a povlaštene dionice se dijele na zatvorenim sjednicama vlade, odnosno - stručnim rječnikom - na de facto i de iure. Najpoznatija povlaštena dionica u Hrvatskoj je dionica Ploče-Dubrovnik: de facto dionica državne auto-cesta, a de Iure Radić.

Dioničko društvo
Oblik organiziranja poduzeća čija je vlasnička glavnica podijeljena na jednake dijelove.

U uvjetima stabilnog gospodarskog rasta dioničko društvo čine vlasnici dionica, koji se sastaju na redovnoj godišnjoj skupštini dioničara. U uvjetima krize svjetske cestogradnje dioničko društvo čine Jadranka Kosor, Božidar Kalmeta i Jure Radić, a sastaje se u kući Luke Bebića u Metkoviću.

Ekonomska kriza
Period u povijesnom razvoju uređenja gospodarskih odnosa, raspolaganja i raspodjele resursa. Opća povijest gospodarstva u našim krajevima dijeli se tako na prvobitnu zajednicu, robovlasništvo, feudalizam i ekonomsku krizu.

Europska unija
Nema podataka.

Financijska kriza
Isto što i ekonomska kriza, samo financijska.

Globalna kriza
Isto što i financijska kriza, samo globalna.

Hrvatska kriza
Isto što i globalna kriza, samo mnogo gore.

Inflacija
Nekad je u narodu bila popularna uzrečica da je inflacija rast agregatne razine cijena prema nominalnoj vrijednosti novca, a u nekim krajevima Hrvatske seljaci su stopu inflacije računali tako što su razliku između usporednih razina cijena u određenom vremenskom razdoblju dijelili s trenutačnom razinom cijena i množili sa sto. Inflacija kod Hrvata danas je uglavnom iskorijenjena i sporadično se pojavljuje samo kod nekih životinjskih vrsta (vidi „kuna“).

Javno privatno partnerstvo
Oblik financiranja projekata od javnog interesa po načelu spajanja neugodnog s beskorisnim.

Kamatna stopa
Kamatna stopa je postotak ukupnog duga što ga u određenom vremenskom periodu ‡ najčešće na godinu dana ‡ dužnik treba platiti vjerovniku. U razvijenijim gospodarstvima poput hrvatskog, kamatna stopa se računa prema otisku na leđima, glavi, trbuhu ili bubrezima dužnika. Uobičajeni broj kamatne stope je između 42 i 45.

Kamatni metak
U novije vrijeme hrvatski ekonomisti pribjegavaju i alternativnim načinima izračuna ukupnog duga, pa se tako osim kamatne stope koriste i kamatna palica, kamatni pajser ili kamatni petožilni kabel, a u prilično je raširena i metoda obračuna duga kamatnim metkom (1000 eura = 1 metak; 1000 metaka = 1 kilometak).

Kosor
Po široko prihvaćenom tumačenju Kosor - puni latinski naziv Jadranka Kosor - bila bi osoba koja skrbi za obitelj, djecu, branitelje, izbjegle, prognane, siromašne, nezaposlene, hendikepirane i ostale ugrožene socijalne skupine. Ovisno o stupnju i udjelu ugroženih skupina u stanovništvu, Jadranka Kosor može biti ministrica obitelji ili premijerka države.

Krizni porez
Društvena igra u kojoj natjecatelji na sjednici vlade pogađaju neki parni broj od 0 do 10.

Kuna
Grabežljivi krznaš vitkog tijela i kratkih nogu, rasprostranjen u Hrvatskoj; razmnožava se kamatarenjem.

Likvidnost
U hrvatskoj ekonomskoj literaturi likvidnost općenito označava sposobnost ministra financija Ivana Šukera da pravovremeno podmiri financijske obaveze države (pogledaj pod „Međunarodni monetarni fond“).

Međunarodni monetarni fond
Pogledaj pod „novčarske kuće“.

Novčarske kuće
Pogledaj pod „Međunarodni monetarni fond“.

Očaj
U ekonomskoj znanosti, očaj je stanje gospodarstva nekog društva u kojemu ministar financija Ivan Šuker gleda čas u novčarske kuće, čas u Međunarodni monetarni fond.

Pelješki most
U suvremenoj ekonomskoj teoriji izraz „Pelješki most“ koristi se za investicije u kojima se kapitalnim javnim radovima država izravno koristi kao generator profita, a istovremeno zaobilazi, odnosno „premoštava“ u njegovoj raspodjeli.

Sukoba interesa nema, jer država koja investira u privatni profit obično je Republika Hrvatska, a država koja se zaobilazi Bosna i Hercegovina.

Iz termina „Pelješki most“ nastao je i izraz „opelješiti“, koji u kolokvijalnoj ekonomskoj teoriji znači otprilike „uskladiti privatni i javni interes“.

PDV
Porez na dodanu vrijednost, društvena igra u kojoj natjecatelji na sjednici vlade pogađaju neki neparni broj između 22 i 100.

PKD
Dok je u nekim gospodarskim kulturama PKD skraćenica za „porez na kapitalnu dobit“, u Hrvatskoj nije. U našoj ekonomskoj terminologiji, naime, skraćenica PKD ima sasvim drugo značenje, ali s obzirom da je u Hrvatskoj pušenje na javnim mjestima zabranjeno, spominjanje muškog spolnog organa u tradicionalnom obiteljskom gospodarstvu nedolično, a država ženskog roda - PKD se općenito ne koristi.

Porez na dohodak
U uređenim i razvijenim društvima glavarina se naplaćuje od nemuslimanskih muških glava kao vrsta otkupa od ropstva, osigurava pravo na imovinsku sigurnost, predstavlja dokaz vjernosti sultanu i zove se „harač“. U neuređenim i nerazvijenim društvima glavarina se naplaćuje od siromašnih, preds- tavlja dokaz društvene solidarnosti jer bogatima osigurava pravo na imovinsku sigurnost, i zove se “porez na dohodak”.

Proračun
Proračun ili hiperbola osobita je humoristička figura kojom autor slobodno planira jednogodišnje prihode državnog budžeta i točne obavezujuće rashode.

Rebalans budžeta
U Hrvatskoj rebalans budžeta označava početak fiskalnog godišnjeg doba. Po katoličkom fiskalnom kalendaru godina ima četiri rebalansa budžeta.

Recesija
U ekonomskoj literaturi postoje dvije definicije recesije. Po stručnjacima, recesija - lat. Musaceae - jest tropska biljka karakterističnih duguljastih, žutih plodova bogatih vitaminima A, B6 i C.

Po drugoj, popularnijoj definiciji, recesija je muški vanjski spolni organ karakterističnog duguljastog oblika i ružičaste boje, bogat vitaminom B. U oba slučaja, kad je u dva susjedna kvartala konjunkturna stopa rasta niža nego u istom periodu prošle godine, smatra se da je država „u recesiji“.

Remen
Ekonomska znanost poznaje dva načina primjene remena u antirecesijskim mjerama.

Stezanjem remena spušta se stopa javne potrošnje i reguliraju odnosi unutar nacionalnog gospodarstva, dok se otkapčanjem remena spuštaju hlače i reguliraju odnosi s Međunarodnim monetarnim fondom.

Sanader
Iako postoje indicije da se radi o stvarnoj povijesnoj ličnosti, nema pouzdanih dokaza da je Ivo Sanader zaista postojao.

Socijalni dijalog
Dramska forma u kojoj gladan sitom prijeti socijalnim nemirima, a sit gladnom ne vjeruje.

Šuker
U hadezeovskoj nogometnoj terminologiji označava čovjeka koji praznom glavom udara praznu kožnu mješinu i ubacuje je u praznu mrežu.

U hadezeovskoj pak ekonomskoj terminologiji označava to isto.

Tržište
Prema najkraćoj znanstvenoj definiciji, tržište je mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. U Republici Hrvatskoj ponuda i potražnja najčešće se susreću u Kulmerovu dvorcu na Šestinama ili na Kerumovoj jahti „maiora 33“.

Unutrašnji dug
U makroekonomiji, zaduživanje državnog budžeta na domaćem tržištu kapitala; u mikroekonomiji, zaduživanje kućnog budžeta kod domaćeg trgovca kapitalom (pogledaj pod „utjerivač dugova“).

Utjerivač dugova
Licencirana osoba za posredovanje između dužnika i vjerovnika. Izmirivanje obaveza moguće je gotovinskom isplatom ili prebijanjem, odnosno kompenzacijom.

Ekonomska znanost razlikuje kompenzaciju vanjskog i unutarnjeg duga, pa se po tome dijeli na vanjsko i unutarnje krvarenje.

Vanjski dug
U makroekonomiji, ukupno dugovanje države i pravnih subjekata stranim bankama, fondovima i organizacijama.

Ovisno o tome je li takav vanjski dug mjera za financijsko i ekonomsko orobljavanje potlačenog hrvatskog naroda, ili mjera za postizanje njegovog punog ekonomskog prosperiteta u obitelji slobodnih i bogatih europskih nacija, ekonomska teorija razlikuje jugoslavenski i hrvatski vanjski dug.

Završni račun
Da ne bi ispalo da je hrvatska ekonomija samo zajebancija, evo doslovnog citata iz Synesisovog poslovnog programa za izradu završnih računa: „Završni račun je grupa dokumenata namijenjena za izradu dokumenata potrebnih prilikom izrade završnog računa.“

Autor: Boris Dezulovic


Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
kyx
Offline
Avatar

Ukupno postova: 1524
Spol: Muško Muško
Post Postano: 03.08.2009. 10:36 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

hahahaha dobra abeceda!!! osijek031.com smile

_________________
osijek031.com smile "jebo babu, i baba je fina, i u babi ima vitamina" op sa sa osijek031.com smile
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
bazooka_joe
Offline
Avatar

Ukupno postova: 3237
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 03.08.2009. 14:19 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

osijek031.com smile-cina synesisu,omiljenoj knjigovodstvenoj aplikaciji za 'vodjenje' te preuredjivanje 'knjiga'. Inace,podaci iz aplikacije spremaju se u nezasticeni Access format,sto svaki pravi rvacki poduzetnik zna cijeniti ;-)
Been there,done that Very Happy

_________________
"We've arranged a global civilization in which most crucial elements profoundly depend on science and technology. We have also arranged things so that almost no one understands science and technology. This is a prescription for disaster. We might get away with it for a while, but sooner or later this combustible mixture of ignorance and power is going to blow up in our faces." - Carl Sagan
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: