Na području
Osijeka, prema podacima
Kliničke bolnice Osijek, evidentirano je više od
6.000 oboljelih od alergijskih bolesti, među kojima velik broj alergičnih na
ambroziju. Prema evidenciji
Kliničkog odjela za kliničku imunologiju i alergologiju, tijekom prošle godine evidentirana su
224 novooboljela alergičara. Brojka se povećava svake godine.
Inače, lani je zabilježena najviša koncentracija od
345 zrnaca ambrozije po kubičnom metru zraka, a, oboljeli znaju, već
30 zrnaca izaziva alergijsku reakciju. Ambrozija je, očito, velik gradski problem, čije je rješavanje, sudeći prema izrečenom na nedavnom sastanku čelnika
Grada i
Županije, često
donkihotovska borba. Naime, čulo se kako nadležne
inspekcijske službe, poljoprivredna i fitosanitarna, jednostavno
izbjegavaju kažnjavanje ako su u pitanju zemljišta koja su u vlasništvu države, grada ili velikih institucija poput
Sveučilišta. Navedeni su čak i konkretni primjeri poput
studentskog campusa i zemljišta kod
Opeke i
Benettona.
- To je nedopustivo, prema svima moraju biti jednaki kriteriji. Čak i da župan ili ja ne pokosimo korov na svome zemljištu, treba nas kazniti! Nema povlaštenih. Svi moraju voditi brigu o svome vlasništvu, a ako to nisu u stanju raditi, neka ga prepuste nekome drugom. To, dakle, vrijedi za sve, pa i Sveučilište; nedopustivo je da na području campusa raste ambrozija, a istovremeno građani nemaju gdje parkirati - poručuje gradonačelnik
Krešimir Bubalo, koji razumije muke alegičara, s obzirom na to da se i on sam nalazi u brojci od 6.000 oboljelih.
Za projekt borbe protiv ambrozije Grad i Županija ove su godine osigurali po
200.000 kuna, a Županija je osigurala i dodatnih
100.000 za kupnju mjernih uređaja za postaje u
Belom Manastiru i
Đakovu.
Komunalni redari prošle su godine evidentirali
154 javne površine obrasle korovom i ambrozijom, ukupne površine oko
103.000 četvornih metara. Podnijeli su
33 prijave protiv fizičkih i
15 protiv pravnih osoba. Kazne se za kršenje komunalnog reda kreću
od 2.000 do 10.000 kuna.
Zakonom o biljnom zdravstvu, pak, propisane su novčane kazne za pravnu osobu
od 30.000 do 50.000 kuna, a za fizičku osobu
od 6.000 do 10.000.
Zakonom o poljoprivrednom zemljištu novčana kazna za pravnu osobu iznosi
od 1.500 do 17.000 kuna, a za odgovornu osobu
od 200 do 1.000.
Piše: Mario Mihaljević/Glas-Slavonije.hr