Dok je upravi
Tržnice i
policiji glavna preokupacija očistiti
Gajev trg od švercera cigareta, zakupci skupih poslovnih prostora na ovoj lokaciji nezadovoljni su zbog ignoriranja rastućeg broja
švercera odjeće i hrane. Naime, zakupci koji godišnje minimalno za poslovanje na tržnici plaćaju
deset tisuća kuna, ne mogu cijenama biti konkurentni onima koji neometano posluju
besplatno.
Iako se o švercerima hrane i odjeće često promišlja kao o sirotinji koja prodajom osobnih stari nastoji preživjeti, zakupci tvrde kako to nije istina. Većina njih, kažu, prodaje robu nabavljenu isključivo za šverc.
- Prodaju robu, kao i svi mi. Nekoliko metara od naših štandova, a da ih nitko ne kažnjava. Najam i rezervaciju ne plaćaju pa si mogu priuštiti da im roba bude jeftinija, dok mi koji redovito plaćamo sva davanja ne možemo davati robu u bescjenje. I ljudi idu kupovati kod njih, jer im je jeftinije, žali se
Mirjam Koški, te dodaje kako šverceri nisu bili velik problem dok platna moć kupaca nije drastično pala.
- U vrijeme kada se pazi na svaku kunu mnogo je ljudi prestalo dolaziti na tržnicu jer kod nas nema kupovine na kredit, a oni koji i dolaze gledaju proći što jeftinije, a kod švercera je uvijek najjeftnije, zaključuju zakupci, koji od nadležnih traže da se ovaj problem što prije riješi.
No, kako doznajemo, švercera hrane i odjeće teže se riješiti negoli organiziranog lanca švercera cigareta.
Šverceri znaju gdje izložiti robu kako bi prošli nekažnjeno pa se okupljaju izvan prostora tržnice, uz puteljak prema benzinskoj postaji. Ondje su izvan "dosega" djelatnika Tržnice i u nadležnosti policije i
komunalnog redarstva. No policija i komunalni redari zapljenom robe i ispisivanjem kazni ništa ne postižu jer je kazne nemoguće naplatiti od osoba koje su najčešće bez registrirane imovine ili primanja. Također, zaplijenjena se roba nema gdje skladištiti.
Piše: Ivana Kukić Solar/Glas-Slavonije.hr
Foto: Cacan/arhiva 031