Corto Maltese nije strip, već balada o onima što prijeđoše vode. Nadnaravna jednostavnost, a opet opuštena jasnoća i preciznost crtača
Huga Pratta proizvela je prototip mornara, dapače Corto je službeno kapetan trgovačke mornarice, no ujedno pustolov, utopist ili kako govori za sebe "gentleman sudbine" - što ne voli razjašnjavati.
"Corto Maltese u Sibiru" strip album, pored odličnog crteža, je i izuzetna priča, pogotovo jer su zapadnjaci relativno slabo upućeni u turbulentna zbivanja na azijskom kontinentu u vrijeme boljševičke revolucije. Radnja započinje u Veneciji riječima:
"U Veneciji postoje tri čarobna i skrovita mjesta: jedno je u ulici Prijateljske ljubavi, drugo pokraj Mosta čudesa i treći u Calle dei Marrani, blizu Svetog Jeremije, u starom getu. Kada venecijancima dojade vlasti, oni odlaze na ta tajna mjesta i, otvarajući vrata u dnu dvorišta, zauvijek prelaze u čudesne zemlje u susret novim pustolovinama...".
U tren, Corto je u Hong Kongu zajedno s
Dugovijekim koji ga upoznaje sa situacijom, koja se otprilike može svesti na pobjedu boljševika, bijeg belogardijaca u Aziju gdje razjedinjeni samo odlažu svoj kraj (odnosno skupljaju snage za zadnji uzaludni, kontrarevolucionarni napad), pretenzije Saveznika ka bogatim područjima Azije, uspon Japanskog Carstva željnog resursa, te na kraju mongolskih i kineskih naroda dijelom uključenih u revoluciju dijelom, barem kineski narodi, organiziranih u tajanstvena udruženja znakovitih imena -
trijada.
Jedna trijada upućuje Corta ka drugoj i on otkriva što sija u Aziji. Zlato. I to cijeli vagon, priključen na jedan od brojnih oklopnih vlakova. Blago Carske Rusije, koje putuje Sibirom imalo bi značajan financijski utjecaj na bilo koju od zainteresiranih strana te započinje uzbudljiv lov na tu prednost. Cortu se kroz cijelu priču priključuje te nestaje njegov prijatelj
Rasputin - ono prijatelj treba shvatiti uvjetno rečeno, u neimaštini bolje riječi za tako žešće rastrojenu i ludu osobu. Rasputin sam sebe opisuje:
"Takav sam kakav jesam zato što sam odlučio živjeti životom punim novca, žena i ostalih lijepih stvari. Sve samih skupih stvari... Da bih ih imao, ja moram krasti... Očito. Ali, za razliku od nekih koji se politički opredjeljuju kako bi se obogatili i nagomilali svoje bogatstvo u švicarskim bankama, ja sve što ukradem smjesta potrošim. Kod mene novac ne stoji... Gomila ljudi živi na račun onog što ja potrošim poslije krađe. Robin Hood, Dick Turpin, Dominique Cartouche i Stenjka Razin bili su slavni razbojnici. Jedina im je greška bila što su sve dijelili sirotinji... Ali danas o njima svi govore sa simpatijama. E pa, mene baš briga za simpatije... I još manje za politiku!". Pratt očito nije čuo za slavonskog razbojnika
Jovana Stanisavljevića - Čarugu (rodom iz Slavonskih Bara) i njegovo
Kolo gorskih tića o kojem također postoji odličan strip, a može ga se posuditi u
GISKO-u, kao i album koji je predmet recenzije (hvala GISKO).
Crtež: nenadmašni Pratt
Plejada živopisnih likova pojavljuje se u ovoj priči - no kako kaže narator, možda je
barun Roman Nickolai Maximilian von Ungern-Sternberg (ili rusificiranog imena Roman Fedorovič Ungern fon Šternberg) razlog zašto je Pratt poslao Corta u Sibir. Ungern-Sternberg je stvarna povijesna ličnost poznata i kao "Krvavi Barun". Gore navedeni je potomak vrlo stare loze teutonskog plemstva. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja stjecanja časničke diplome javlja se za dobrovoljca u rusko-japanskom ratu gdje biva odlikovan te potom uspijeva diplomirati za časnika. Posljednji je pripadnik kontrarevolucije koji pruža otpor. Zapovijeda Azijskom konjičkom divizijom pod stijegom carske Rusije i stijegom Azijske konjičke divizije, potonja ima samo veliko slovo U na bijelom polju (početno slovo barunova plemićkog imena).
Nakon brojnih uspjeha protiv mongolskih revolucionara njegova Azijska konjička divizija biva desetkovana te Ungern prelazi na partizanski način ratovanja, gdje napada sovjetsku pozadinu te potom "iščezava u krajoliku", pritom gubeći sve više ljudstva. Konačno ga izdaju i izručuju Crvenima, gdje im Ungern na suđenju govori:
"Jedino su Japanci shvatili moje geslo "Azija Azijatima" i branili zamisao o federaciji svih žutih narodnosti. Ali to je bila politika. Ono najvažnije ostaje susret teutonskog ustroja i samurajskog duha oko jedinstvene ratne etike bušitda. Eto što bi bilo zanimljivo objasniti. Ali ne ovim ložačima lokomotiva i konjušarima koji sjede u poroti." Nekim čudom ne strelja Corta, što mu omogućuje nastavak pustolovine.
Roman Fedorovič Ungern fon Šternberg
Crtež: S. Paprić
Rijedak crtež Corta prilikom posjete Osijeku
Crtež: S. Paprić
O moru, švercu, pustolovini i prelascima granica
Corto je neukroćeni duh kakav odlikuje svakog mornara, spremnog na put plavetnilom nesigurnog mora. Iako fikcija, Corto je stvaran.
Stvoriti lik mornara i uvaliti ga u nevolje je Prattu lako. Dok je mora bit će plovidbe, ali i pustolovina koje idu pride. Mornari su uvijek imali sklonost upadati u nevolje kako zbog sebe samih tako i zbog same svoje djelatnosti.
Tako danas imamo relativno svjež primjer dubrovačkog kapetna
Laptala koji je, kao i Corto, u nebrojno situacija bio žrtvom svog posla. Evidentno, kao i Corto, uspio se spasiti, no bez daljnjeg je bila pustolovina koje se ni Corto ne bi posramio - uhićenje, zatvor (štrajk glađu iz solidarnosti s ostalim zatvorenicima), presuda, žalba, presuda o nevinosti, deportacija. Sve je to u opisu posla i Pratt je to znao uobličiti i nacrtati.
Popaj koji će biti također tema jedne recenzije je uglavnom u nevolji. Na kraju krajeva, znate li što kažu carinici navigatoru broda kad mu na laptopu pronađu pornografiju prilikom rutinske kontrole u Dubaiju? "Big problem".
No, kad se spominje plovidba,
Joža Horvat, veliki moreplovac, jednom je rekao:
"Život se ne može razvijati, ljudsko društvo ne može napredovati, ako se ne brišu crte! Da ljudi nisu prelazili, da nisu gazili crtu, gdje bismo mi još bili? Čovjek koji je prvi rekao: Neću spavati na grani, napravit ću ležaj i spavat ću na zemlji! Eto, taj je prešo crtu!"
Kapetan Kristo Laptalo
Crtež: S. Paprić
2002. priča "Corto u Sibiru" vjerno je adaptirana u dugometražni animirani film
Autor: Saša Paprić
Muško
