Melamin, industrijska tvar kojom se u Kini „obogaćivalo“ mlijeko u prahu kako bi se lažno utvrdilo da je bogatije bjelančevinama nego što uistinu jest i čime se otrovalo
više od šest tisuća dojenčadi, a najmanje
četvero umrlo, pronađene su u „zanemarivim količinama“ i na hrvatskom tržištu. Na službenim web stranicama
Hrvatske agencije za hranu sa sjedištem u Osijeku, još je 31. listopada objavljeno da je melamin pronađen u nekima od pedeset uzoraka hrane analiziranih u laboratoriju
Zavoda za javno zdravstvo „dr. Andrija Štampar“.
Na prisutnost melamina analizirano je i 15 prehrambenih proizvoda za djecu, no nalazi o tome još nisu objavljeni. Iz Ministarstva zdravstva koje je vlasnik podataka o provedenim analizama, još nisu poslali u HAH o podatke točnim količinama pronađenog melamina, te o broju i vrsti prehrambenih proizvoda u kojima je pronađen, iako su to najavili za 10. studenog. Čim primi podatke, Agencija ih je dužna staviti na svoju web stranicu, procijeniti rizik po zdravlje konzumenata i pokrenuti propisane zaštitne mjere, ali do danas to nije učinila.
Opasna kiselina
Posljednjeg dana listopada na web stranici Agencije objavljen je i zabrinjavajući podatak o zaustavljenoj pošiljci
slatke sirutke u prahu na granici EU-a, zbog pronađene
cijanurične kiseline, pa je ta stočna hrana vraćena proizvođaču u Hrvatsku.
Od ravnateljice HAH-a, dr.sc.
Zorice Jurković, saznajemo da je pošiljka vraćena s
austrijske granice, ali podatke o proizvođaču i količini sirutke u prahu nije nam rekla. Pojasnila nam je, međutim, kako je cijanurična kiselina nusprodukt u proizvodnji melamina i opasan sastojak koji potiče stvaranje kamenca u bubrezima, a u većim količinama dovodi i do zatajenja bubrega. Osim iz melamina, cijanurična kiselina u hranu može dospjeti i iz pesticida ili iz plastične ambalaže. Čisti melamin, saznajemo od dr. Jurković, nije štetan jer se iz organizma izluči za 12 sati, ali to postaje ako je vezan s cijanuričnom kiselinom, što je čest slučaj.
- Proizvođač se žalio nadležnim tijelima Europske komisije u Bruxellesu tražeći skidanje zabrane uvoza, jer smatra da je koncentracija cijanurične kiseline ispod dopuštene granice. Različite zemlje na različit način tretiraju pojavu tih tvari u prehrambenim proizvodima, upozorava Zorica Jurković i kaže kako upravo danas putuje na sastanak u Zagreb, u Zavod za javno zdravstvo, gdje će razgovarati o prikupljanju podataka iz laboratorija, načinu suradnje s Agencijom i rokovima dostave podataka.
„Ovih dana“
- Ako je melamin prisutan u dozvoljenim količinama, može se čak reći i da ga nema, iako to ne bi bila i moja interpretacija, priznala je dr. Jurković, kao da je znala da ćemo upravo takvu izjavu dobiti iz Ministarstva zdravstva.
„Svi do sada kod nas analizirani uzorci nisu bili pozitivni na melamin“, tvrde u službi za odnose s javnošću, čime je Ministarstvo neistinito izvijestilo javnost, a na temelju toga i zaključilo da „u Hrvatskoj nema melamina u hrani“!
S obzirom na takvo priopćenje, u Ministarstvu je očito zaključeno da „zanemarive“ količine otrova u hrani ne bi trebale biti štetne po zdravlje, pa su ih radije „zaokružili“ kao nepostojeće, nego rekli istinu i uznemirili javnost. Slično je, izgleda, i s dostavom podataka o broju i vrsti proizvoda u kojima je melamin pronađen, jer na naše pitanje zna li kada će podatci stići, dr. Jurković nam je rekla kako joj iz Ministarstva stalno odgovaraju „ovih dana“.
U Ministarstvu zdravstva i Zavodu za javno zdravstvo ignorirali su naš upit o količini i podrijetlu zaustavljane pošiljke zdravstveno neispravne hrane hrvatskog proizvođača na austrijskoj granici.
Melamin ušao u prehrambeni lanac
Provjerom mlijeka u prahu kod triju najvećih kineskih proizvođača, utvrđeno je da deset posto uzoraka sadrži melamin, a tvar je pronađena i u krem bombonima, čokoladnim grickalicama, keksima od jagode i kestena, krekerima…
Nakon završetka nacionalne istrage, 1. listopada je objavljeno kako je od 265 analiziranih, melamin sadržavao 31 proizvod na bazi mlijeka u prahu iz dvadeset tvornica. Tragovi melamina kasnije su pronađeni i u jajima s kineskih farmi, a smatra se da bi ga moglo biti i u mesnim prerađevinama, što znači da je ušao u prehrambeni lanac i globalno je prisutan na tržištu.
Autor: Goran Flauder
Nebitno
Žensko
