Gradske galerije Osijek najavljuju izložbu
"Ručak, plac, meršpajz" autorice
Ane Hušman. Izložba će biti postavljena u
Galeriji Waldinger u Tvrđi (Fakultetska 7)
od 21. studenog do 14. prosinca 2008. godine, a otvorenje će biti u petak 21. studenog
od 20 sati.
U početku bolje poznata specijaliziranoj publici kao video autorica, pažnju šire publike Ana Hušman definitivno dobiva filmom
"Plac" koji se okrunio brojnim međunarodnim festivalskim nagradama.
"Ručkom" nastavlja nizati uspjehe i publici ovoga puta servira vedar i zabavan 16-minutni film u kojem propituje bonton i u kojem se po prvi puta kao glavni likovi pojavljuju ljudi, uz zaštitni rad njenih filmova, stop-animaciju.
Za njom su brojne samostalne i grupne izložbe, nekoliko zanimljivih video radova u kojima besramno koketira s animacijom, a fokus često zadržava na čovjeku, njegovom habitatu, normama ponašanja i propitujući zašto je tomu tako.
Jako voli
Zbigniewa Rybczyńskog,
Martu Rosler,
Michaela Snowa,
Chrisa Markera,
Johna Baldessarija te domaće nam
Mladena Stilinovića,
Sanju Iveković,
Kristinu Leko,
Nicolle Hewitt i
Lalu Raščić.
Rođena je u Zagrebu 1977. godine. Diplomirala je 2002. na
Odjelu za multimedije i na
Nastavničkom smjeru Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagala je na više samostalnih i skupnih izložbi te sudjelovala na filmskim i video festivalima u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je nekoliko nagrada (Visura aperta/Momiano, Momjan 2003. i 2004.), Meršpajz, 2 Gastro film fest, Beograd 2003, Meršpajz, Osijek 2004, 15. Dani hrvatskog filma, Zagreb 2006). Asistentica je na
Odjelu za animirani film na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu.
Ana Hušman o bontonu...
Kad razmišljamo o pravilima lijepog ponašanja, sjetimo se svih onih neugodnih situacija u kojima nismo znali kako se nositi s alatom čudnovatog oblika, kad nas je zatekla neumjerena količina raznorodnog posuđa ili zabezeknule vrste i podvrste staklenog asortimana…
Ipak, ono čega se ja najviše sjećam je bonton koji je do mene došao sedamdesetih, kad sam kao dijete slušala svoju majku i njen krug, za ta vremena, slobodoumnih prijatelja kako se žale na manjak stila u odabiru odjeće djevojke iz Amerike koja je došla u posjet. Traper jakna u kombinaciji s dugom večernjom haljinom. "Ponudili smo joj da joj posudimo šal", govorili su. No ona je odbila. "Ne", rekla je "ja imam svoju traper jaknu". Amerikanka je, u stilu pravih Evropljana, dobila packu za nedostatak elegancije i svoje iskreno uvjerenje da je 'casual' odijevanje prihvatljivo. Iz nekog razloga mi je slika te Amerikanke u večernjoj haljini i traper jakni ostala u sjećanju pored slike moje majke koju zamišljam u večernjoj haljini od ljubičastog baršuna i dugačkom ogrtaču bez rukava s vrištećim psihodeličnim uzorkom.
-----------------------------------------------------------------------------------------------------------
Pravila lijepog ponašanja
Gdje žive pravila lijepog ponašanja? Tamo gdje vlada civilizacija.
Gdje vlada civilizacija? U Evropi.
Tko je neciviliziran? Svi ostali.
Što njima treba? Civilizacija.
Tko će im to dati? Mi.
Tko smo mi?
U knjizi
Norberta Eliasa O procesu civilizacije nalazimo genealogiju pravila lijepog ponašanja i njihov razvoj od srednjeg vijeka do danas. Prema Eliasu, postupne promjene koje se dešavaju u poimanju srama i profinjenosti vezane su uz promjene društvene strukture tijekom vremena. Kako se usljed pritiska prema integraciji malih feudalnih posjeda u veće pacificirane društvene organizacije pomalo smanjuje broj malih dvoraca i njihovih gospodara, tako se postepeno unificiraju i pravila ponašanja. Elias ukazuje na iznenađujuću i očaravajuću povezanost postepenog formiranja države kao 'monopola primjene sile' i internalizacije prihvatljivih oblika ponašanja u organizaciji društva koja je sve više centralizirana.
Elias također razmatra razliku francuske koncepcije
civilisation i njemačke koncepcije
Kultur. Dok se od francuskih intelektualaca očekivalo da doprinose vršenju vlasti dvora, zbog čega su imali pristup političkoj moći, njemački intelektualac bio je vezan na sveučilište i akademske krugove, a njegov doseg je bio ograničen i bez političkog utjecaja.
U Francuskoj se tako pojam civilizacije uskoro proširio i obuhvatio znatno više od 'otmjenosti' manira koja je proizašla iz interne pacifikacije dvorskog društva. Ideja progresivne racionalizacije proširila se na širok opseg pojava - sve do zahtjeva za 'civilizacijom' i reformom "barbarskih" institucija - ustava, obrazovnog sistema, privrede, administracije i prava... U konačnici je ta lavina procesa civilizacije obuhvatila bitno širi dio populacije od one koja je bila neposredno vezana uz kraljevski dvor.
Normativnost ovog ponašanja ulijeva podanicima centralizirane vlasti zajednički strah od prekršaja, a želje za pojedinim oblicima ponašanja se izbjegavaju iz straha od socijalne ekskluzije.
Francuska buržoazija, kako naglašava Elias, ipak ostaje usko povezana s dvorskim krugovima i ostaje utjecajan partner, a trenutku kada je proces civilizacije internaliziran i proveden do kraja pojavljuje se zadaća da ga se proširi prema van. Kada je proces dovršen, nacije koje se smatraju civiliziranima i istovremeno superiornima drugim nacijama (a upravo je civiliziranost dokaz te superiornosti), civilizacija postaje legitimacijska osnova za kolonizaciju i služi kao opravdanje za dominaciju.
Riječ civilizacija je izvorno bila više povezana s aktivnim oblikom glagola nego s pasivnom imenicom. Civilizacija je bila proces, a ne stanje. Ona je bila proces dostizanja civiliziranosti.
Kako ističe
Benveniste, kada se prvi put pojavila, ta riječ nije bila uobičajena, a tada rijedak sufiks -izacija, ukazivao je na aktivno stanje procesa. Upućivanje na akciju i procesualnost značilo je aktivaciju statične
civilité. Nakon što je civilizacija uspjela, riječ je postala statični pokazatelj evolucijske kategorije. Kada je to stanje postignuto, pojam se počeo koristiti u vezi prema njegovoj pretpostavljenoj suprotnosti, Neciviliziranom.
Kada se proces tranzicije smatrao dovršenim, ostala je zadaća da se njegove koristi podijele s drugim narodima koji su imali manje sreće. U zapadnoj Evropi civilizacija i uz nju vezana pravila lijepog ponašanja, došli su ruku pod ruku s prosvjetiteljstvom i ideologijom napretka. Suprotnost ovom centru mogla se naći preko granica civiliziranog svijeta, a najbliže u istočnoj Evropi. Istočna Evropa je, kako je pokazao
Larry Wolff, izmišljena upravo kako bi ponudila barbarsku suprotnost civiliziranoj zapadnoj Evropi. I više od toga, ona je poslužila kao mjerilo na imaginarnoj skali između dva pola. Kako navodi
Balzac u
Ljudskoj komediji: "Stanovnici Ukrajine, Rusije, Podunavlja, ukratko Slavenski narodi, su veza između Evrope i Azije, između civilizacije i barbastva."
Ako se usredotočimo na status same riječi i prihvatimo da je zbog njenog sufiksa -izacija trebamo primarno shvatiti kao akciju, a ne kao stvar, dolazimo do spoznaje da ta akcija nije neutralna, da je vezana na izvršitelja, nositelja koji preuzima odgovornost za akciju. Ako slijedeći
Mieke Bal razmotrimo razliku u korištenju imenica i glagola, vidjet ćemo da se imenica kreće samostalno, dok glagol zahtijeva osobu.
Događaji zahtijevaju glagol, ali i objekt.
Kao takvi, oni govore o procesu promjene: nešto se događa. No oni zahtijevaju da glagol bude predikat nekom subjektu - nositelju promjene.
Pretvaranjem glagola u imenicu kroz nominalizaciju ukida se nositelj, ukida se subjektivnost. Imenica nema subjekt, subjekt pripada glagolu, predikatu i direktno se odnosi prema objektu. Bez toga nestaju odgovornost i posljedice akcije. Imenica, kako naglašava Bal, čini stvari univerzalnima i apstraktnima, ali istovremeno neodgovornima.
Postoji zanimljiva veza između rituala i nominalizacije. Iako ove dvije pojave spadaju u različita područja, obje donose poopćavanje i udaljavanje od odgovornosti.
U knjizi
Ritual, povijest i moć
Maurice Bloch povezuje rastuću formalizaciju jezika koja se dešava u političkim ili religioznim govorima s formalizacijom pokreta u ritualu. Ako jezik prije svega zahtijeva predvidiv odgovor, a ne slobodan protok značenja, onda je komunikacija dio rituala čija je svrha potvrđivanje statusa quo i izbjegavanja otpora U ritualnom govoru odgovor je uvijek unaprijed poznat, a svako odstupanje se smatra izazivanjem.
Dakle, što činimo kad sa smješkom prihvaćamo da ne stavljamo laktove na stol i ne jedemo s noža?
Izložbe, festivali, projekcije
1999.
Break 21, Ljubljana
2000.
One Minute Film Festival, Požega
2001 Art-me, Croatian selection, Velika Galerija ALU, Sarajevo
14es Instants Video, Manosque
in >side<out, Galerija PM, Zagreb
34 zagreb salon, HDLU, Zagreb
2002.
Les films du dimanche de l’Institut Francais d’Architecture
11th Review of Croatian Film, Superflex mamachanell featuring, Broadcasting dedicated to Nikola Tesla, Tehnički muzej, Zagreb
START, Ljubljana Mestna galerija
Femisfera festival, Poreč, javni prostor i nekorišteni atelier Krune Vrgoča
Tenth Croatian One minute Movie Cup, Požega
International Biennial of young artists, Vršac
7th International Festival of New Film, Split
Urbani festival, Treća smjena, Zagreb, prostori dućana, Diona Shoebeedoo, NAMA, Lewis, Iris
PHOTO 2002 - Contemporary Croatian photography &video art, Video Galerija,
Zagreb
2003.
12. Review of Croatian Film, Zagreb
All The extras (s Lalom Raščić), Galerija Močvara, Zagreb
Cross Tree (s Anom Šerić), Galerija Nova, Zagreb
On my Tram Stop, Urban Festival, Ad hoc 1, Zagreb
Visura aperta / Momiano O3, Festival vizualnih i audio medija, Momjan
Much too much, Art Pavillion, Zagreb
2004.
Salon of Young artists, HDLU, Zagreb
U prvom licu, HDLU, Zagreb
C8.H11.N, Galerija Vladimir Nazor, Zagreb
Alternative film-video 03 festival, Beograd
International Biennial of young artists, Vršac
Side-effects, Salon Museum of Contemporary Art, Beograd
Share, Ljubljana, Galerija P74
13th Review of Croatian Film, Staying or leaving, Art Pavillion, Zagreb
The Independents, g39, Cardiff
Staying or leaving, Kunsthaus, Graz
17es Instants Video, Marseille
2005.
Tricky Women Festival, Homemade experiments, Wien
das haus, Der Laden, Berlin
Privremeni ured <Nevidljivog Zagreba>, galerija Nova, Zagreb
2006.
Dani Hrvatskog Filma - Plac, nagrada za najbolji animirani film
28. Salon Mladih, Plac
Stipendije
1999.
CEEPUS student exchange grant, Academy of Fine Arts, Cluj-Napoca, Romania
2000.
CEEPUS student exchange grant, FAVU, Brno, Czech Republic
Filmovi - videografija
1999.
Daily Progress, HI8/mini DV, 1', editing Draško Ivezić, shown at: 10th Review
of one-minute film, Požega; Art-me festival, Sarajevo
Of Love, 12 min stop-frame animation 1'- 2', 16mm film
The Well, miniDV 42', shown at: in >side<out, galerija PM, Zagreb
Daily Progress, mini DV 6'47'', editing Draško Ivezić, 6'47'
Knitting, HI8/mini DV, 6', shown at: in >side<out, gallery PM, Zagreb
Broadcastingthing, video 5'32', with Lala Raščić
2002.
The Apple, miniDV, stop frame animation, 0'35'
Mermaid, Conversation with children 2', Fight in the Schoolbus - 1', Dogs, 2', flash animation, produced by Kugla Group for performance, Art workshop Lazareti, Dubrovnik
Moving Ivan Kožarić’s Studio for exhibition at Documenta 11, mini DV, documentary
film, 8', produced by HDLU
2003.
Home, mini DV, 22', video
for 2, mini DV, 07'52'', video
Otokultivator 03, mini DV, 11’15’’
Meršpajz, mini DV, 9' 52''
2004.
Prigruf, mini DV 4' 26''
Communita, mini DV
2006.
Plac, animirani - eksperimentalni film
Nagrade
2003.
Home, Visura aperta / Momiano O3, Momjan
Meršpajz, Alternative film-video 03, Beograd
2004.
communita, Visura aperta / Momiano O4, Momjan
2006.
Dani hrvatskog filma, nagrada za animirani film
2008.
Dani hrvatskog filma, Veliku nagradu 17. Dana hrvatskog filma (eksperimentalni film "Manire čine čovjeka - ručak" - petnaestominutni film Ane Hušman, koji se bavi pravilima lijepog ponašanja za stolom, također je proglašen najboljim po izboru publike, te Hrvatskog društva filmskih kritičara, koji mu je dodijelio nagradu "Oktavijan" za eksperimentalni film)
Radno vrijeme Galerije Waldinger:
- utorak-nedjelja: od 17:00 do 20:00 sati
- ponedjeljkom zatvoreno
Dodatne obavijesti:
Gradske galerije Osijek
Galerija Waldinger
Fakultetska 7
HR-31000 Osijek
t:+385(0)31/320-980
+385(0)31/320-981
f:+385(0)31/320-978
e:[email protected]
Muško
Žensko
