U
Osječko-baranjskoj županiji bilo je krajem rujna
24.062 nezaposlenih, što je čak
2.130 manje nego u istom razdoblju
lani. Nezaposlenost se tako mjesečno smanjivala za prosječno 329 osoba ili 1,3 posto
Od 2.105 osoba što se u rujnu prijavilo u evidenciju, čak ih je 58 posto došlo iz radnog odnosa. No, iz evidencije je otišlo 1.954 osobe, od kojih se zaposlilo 65 posto. Nezaposlenih je 8,1 posto manje nego prije godinu dana. Muškaraca je 12 posto manje, a žena 6 posto, zbog čega je
udio žena među nezaposlenima porastao na
64 posto!
Najviše, 34 posto, je nezaposlenih sa završenom trogodišnjom srednjom školom i 27 posto sa četverogodišnjom, dok ih je sa završenim fakultetom samo tri posto, a dva posto s višom školom. Samo s osnovnom školom i bez nje, nezaposlenih je 1.844. Starijih od 50 godina među nezaposlenima je 26 posto, a sve ih je više starije od 60 godina (92.). Na zaposlenje je duže od godinu dana čekalo čak 64 posto nezaposlenih, među njima dvije trećine žena. S druge strane, najkraće čekaju oni sa završenim fakultetom.
386 invalida duže od tri godine čeka posao
Među nezaposlenima su i
634 osobe s invaliditetom, 19 manje nego godinu ranije. Njihov udio među ukupno nezaposlenima s 2,6 posto, viši je nego u RH – 2,4 posto. Spolna struktura nezaposlenih tu je na štetu muškaraca, kojih je 52 posto, najvećim dijelom sa završenom srednjom školom, dok završen fakultet ima samo jedna takva osoba. Više od polovice nezaposlenih invalida uopće nema radnog iskustva.
Duže od godinu dana na posao čeka 523 invalida, a među njima 386 na posao čekaju duže od tri godine. Rekorderka je gospođa koja punih dvadeset godina „traži posao“.
- Prošle godine u OBŽ se zaposlilo 120 invalida, a dosad ove godine 83. Lani je samo jedan poslodavac tražio osobu s invaliditetom, ove godine njih osam, čime moramo biti zadovoljni, rekla je jučer novinarima
Mirjana Sudar, savjetnica u posredovanju pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Ona smatra da je nedostatak motivacije i strah od otvorenog tržišta rada razlog što više osoba s invaliditetom na nalazi posao i zadovoljava se naknadom za nezaposlene.
Povećati kazne za nezapošljavanje invalida
- Premda bi na svakih 40 zaposlenih morali zaposliti barem jednu osobu s invaliditetom, privatni poslodavci toga se ne pridržavaju i radije plaćaju simbolične kazne, primjećuje
Anto Barukčić, pročelnik osječkog Područnog ureda i zaključuje da im niz olakšica i naknada za zapošljavanje takvih osoba nije dovoljno stimulativan. Stoga predlaže da se kazne podignu na razinu petogodišnje plaće radnika s invaliditetom, pa bi inspektori mogli svakih pet godina obilaziti poslodavce.
- Postoji nedostatak motivacije, možda i strah od otvorenog tržišta rada, posebice što mnogi primaju naknadu za nezaposlene preko Centra za socijalnu skrb. Na našem području nedostaje jedna zaštitna radionica za osobe s invaliditetom koje se žele zaposliti u zaštićenim uvjetima. Takva radionica postoji jedino u Vodovodu, ali isključivo za njihove invalide rada. Kod poslodavaca uočavamo nedovoljnu osjetljivost prema zapošljavanju osoba s invaliditetom, među kojima ih je najviše s lakšom mentalnom retardacijom i tjelesnim oštećenjem, posebno sluha.
Autor:
Goran Flauder
Nebitno
