Korisničko ime: Lozinka:
Naslovna Forum 031 Galerija 031 Oglasi 031 Novi korisnik!
Novosti
Najave i reporti
Kolumne
Gost priče
Interaktiv
Podrška
O nama



Banke ispred ljudi

Prethodna tema View printer-friendly version Pošalji prijatelju ovu temu kao e-mail Tražilica Ispiši broj poruka na ovu temu svakog postera Snimi cijelu temu u text datoteku Sljedeća tema


Započnite novu temuOdgovorite na temu
Autor Poruka
Leon
Offline
Admin
Avatar

Ukupno postova: 4121
Lokacija: space
Spol: Muško Muško
Post Postano: 05.10.2008. 21:54 
Naslov:  Banke ispred ljudi
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Američki kapitalizam je komunizam za bogate, a robovlasništvo za siromašne. Profiti bogatih su njihovi privatni, a njihovi gubici su socijalizirani zakonima. Nakon Senata i Kongres je popustio. Banke su tako spašene. Ne i ljudi. Ljudi i dalje gube kuće i zaposlenja (159 tisuća u rujnu) i postaju beskućnici bez zdravstvene pomoći. To je Amerika danas.

Nakon Velike depresije tridesetih američki Kongres je donio Glass-Steagallov zakon, da spriječi kaos financijskog sistema koji je doveo do Velike depresije. Prije dvadesetak godina, pod vodstvom danas McCainovog glavnog ekonomskog savjetnika, senatora Phila Gramma, taj zakon je ukinut i bankama je ponovno dozvoljeno trgovati visoko-rizičnim financijskim derivativima. Za vikend 11. rujna 2008. krah burze iz tridesetih se ponovio. Tko ne uči od povijesti, njemu se povijest ponavlja.



Izvori ove krize niti su tako složeni, niti su bili tako nepredividi kao što nas prodavači magle sa Wall Streeta žele uvjeriti. Na dnu piramide nalazi se potreba svakog stanovnika SAD-a da ostvari američki san i sustavna nemogućnost 90 posto stanovnika da u tome sudjeluje zbog već tri desetljeća stagnantnih plaća.

U tom hijatusu su prodavači magle vidjeli svoju šansu: Ajmo sirotinji ponuditi da kupe kuće, onda kad su kuće skupe. Dat ćemo im zajmove po vrlo niskim kamatama prvih par godina i od njih ćemo tražiti da plaćaju samo kamate. Nakon pet godina, svi će pokupovat kuće, pa će biti manja potražnja, i cijene kuća će padati, a kamate na zajmove za kupnju kuća će rasti. E, onda će nastupiti promjena termina zajmova koje smo dali sirotinji: morat će plaćati tržišnu kamatu, plus glavnicu.

Prodavačima magle je možda palo na pamet da bi ljudi mogli i prestati plaćati, jer neće imati otkuda, ali o tome nisu pričali. Agresivno su prodavali te zajmove (pay option adjustable rate mortgages) manjinama, imigrantima i ljudima niskih prihoda, davajući bonuse agentima s vezama i utjecajem u tim zajednicama, da prodaju to smeće od produkta.

U sredini piramide nalazi se skupo obrazovana elokvencija prodavača magle: dug sirotinje oni su zapakirali u produkte s nazivima koje nitko zapravo ne razumije s namjerom da ga prodaju kao dionice. Banke, koje su izdale zajmove, tako su oslobođene direktnog rizika ako ljudi prestanu otplaćivati svoje kuće. Taj rizik su preuzeli kupci složenih financijskih derivativa. Na temelju projekcija budućeg prihoda (kad kamate porastu i kad ljudi budu morali početi otplaćivati glavnicu) vrijednost tih derivativa je rasla. Velike financijske institucije koristile su ih kao pokriće za vlastita ulaganja u privredu. U jednom trenutku, kamate su zaista porasle, i ljudi su morali početi otplaćivati glavnicu: u nekim slučajevima njihova mjesečna otplata je porasla pet puta, i nisu mogli otplaćivati, i prestali su plaćati, i banke su ostale u vlasništvu njihovih, danas manje vrijednih, kuća. Vrijednosni papiri koji su o njihovom urednom otplaćivanju ovisili, izgubili su na vrijednosti, a ulaganja koja su ih koristila kao pokriće, postala su bezvrijedna.



Na vrhu piramide nalazi se pohlepa jedne manjine prvosvećenika kapitalizma. Njihova primanja su vezana za kratkoročne uspjehe na tržištu: sustav nagrađivanja daje prednost onima koji u najkraće vrijeme ostvare najveći profit, bez ikakve brige za budućnost. Oni danas ne zahtjevaju da se sirotinji otplate kuće – što bi indirektno povratilo vrijednost papira, a ljudi bi zadržali kuće. Oni zahtjevaju da država otkupi vrijednosne papire po cijeni većoj od realne, kako bi se njihov gubitak umanjio. U suprotnom, ucjenjuju državu, oni neće moći uopće više davati zajmove, a bez zajmova privreda će stati.

A gdje su otišli novci u zadnjih pet godina kad su banke godinu za godinom objavljivale rekordne profite, dok su ljudi otplaćivali svoje zajmove? Wall Street je svojim pulenima podijelio 62 milijarde dolara u bonusima. Što se od njih ne traži da taj novac vrate? Neka ovi koji su profitirali u zadnjih pet godina prodaju svoje dvorce, jahte, avione, konje, Rembrandte, dijamante i što su si sve jamili, namrli i nahrdali, pa time pokriju gubitke. Washington Mutual banka je izgubila 90 posto svoje vrijednosti prije nego je prodana JP Morgan Chase banci, koja će progutati njihovih 30 milijardi dolara gubitka. Wa-Mu je bio šampion u davanju zajmova svakome. Na sam dan bankrotstva dobio sam ponudu za još jednu njihovu kreditnu karticu (već ih imam dvije). Ideja je da se ljude navuče na dug i živi od kamata. Pretpostavka je da će ljudi plaćat iz straha. Pretpostavka je kriva. Zašto bi ja plaćao dok bogati kradu? U međuvremenu direktor Wa-Mu dobit će 11 milijuna dolara otpremnine, povrh 7,5 milijuna bonusa što je potpisao prije tri tjedna da hoće postati šef iste banke. 18 milijuna dolara za tri tjedna. Pa što je on tako korisno za čovječanstvo napravio da je zavrijedio nadnicu od MILIJUN DOLARA DNEVNO? Odakle taj novac dolazi?



Američki kapitalizam je komunizam za bogate, a robovlasništvo za siromašne. Profiti bogatih su njihovi privatni, a njihovi gubici su socijalizirani zakonima. Gornjih jedan posto populacije zarađuje jednako kao donjih 90 posto. Veliki direktori zarađuju 344 više od prosječnog građanina, a neki od financijskih mađioničara Wall Streeta zaradili su i do 19 tisuća puta više od prosjeka. Financijski sektor je moćna manjina koja je držala 30 posto američke ekonomije u svojim rukama i godinama se protivila svakoj regulaciji nad svojim mutnim igrama s tuđim novcem. Sebi su sredili porezne olakšice koje koštaju nas sve ostale 20 milijardi dolara godišnje, kako bi se oni mogli bogatiti na gubljenju našeg novca.

Najznačajnija rupa u poreznom zakoniku je da korporacije plate svoje direktore tako da im daju pravo da u budućnosti kupe velik broj dionica po unaprijed fiksiranoj cijeni – u biti da kupe dionice s popustom, ako cijena poraste (ako cijena padne, ne moraju ništa kupiti) – to motivira direktore da se kockaju s novcem korporacije da bi ostvarili što veći rast dionica u što kraćem razdoblju kako bi povukli što više novca od razlike između stvarne cijene dionica i cijene po kojoj ih je upravni odbor njima unaprijed prodao. Kao da to nije dovoljan lopovluk, zakon dozvoljava korporacijama dvostruki standard u računovodstvu: u svojim knjigama (na temelju kojih se dobivaju zajmovi) tretiraju te dionice kao trošak po cijeni koju njihove dionice imaju na dan kada su ih svom direktoru odobrili, a za porez prikazuju taj trošak po (obično znatno višoj) cijeni na dan kada ih je direktor preuzeo - čista prevara, a to je zakon.



U zadnjih davnaest mjeseci banke se ruše kao kule od karata. Tj. od 30 posto američke ekonomije postale su 15 posto. Prvo je UBS registrirao gubitke uslijed vrijednosnih papira baziranih na lošim zajmovima. Zatim su isti doveli do propasti Bear Sternsa – jedne od pet golemih Wall Street investicijskih banaka – koji se morao prodati JP Morgan Chaseu za jedva 10 posto svoje vrijednosti. Chase i Citigroup su registrirali gubitke u milijardama. Indy Bank u Kaliforniji je bankrotirala preko noći. Washington Mutual banku kupio je Chase, također, a oko Wachovia banke se u tijeku pisanja ovog teksta otimaju Citigroup i Wels Fargo banka. Druga investicijska banka Merryl Lynch je propala i otkupljena je od najveće američke banke Bank of America. Treća, Lehman Brothers je ostavljena da bankrotira nakon 158 godina postojanja i s količinom kapitala pod kontrolom ekvivalentnom bruto-nacionalnom proizvodu Indije.

Paradržavni giganti koji otkupljuju zajmove za kuće od banaka, Freddie Mac i Fannie Mae izgubili su 98 posto od svoje vrijednosti i morali su biti nacionalizirani. Država je odriješila kesu za sto milijardi. Busheva administracija, veliki protivnik regulacije privatnog sektora, morala je tako pribjeći socijalizmu i nacionalizirati najveće američko osiguravajuće drustvo AIG, koje je izgubilo 82 posto vrijednosti, sa 85 milijardi dolara postavši vlasnik 80 posto dionica društva. Bush je morao priznati da slobodno tržište ne funkcionira i određeni tipovi trgovanja su zabranjeni. Dvije preostale investicione banke Goldman Sachs i Morgan Stanley su se odrekle svog statusa i postale su normalne banke podložne većoj regulaciji.

Parcijalna spašavanja pojedinih banaka nisu međutim spasila ekonomiju, te je administracija došla na ideju da jednostavno otkupi bezvrijedne papire za otprilike 700 milijardi dolara - 2300 dolara po stanovniku. Te novce međutim nitko nema, pa niti Federal Reserve banka (koja je iskrcala 185 milijardi za AIG i Freddie i Fannie), pa su sekretar financija Paulson (bivši direktor Goldman Sachsa) i šef Federal Reserve Bernanke morali ići tražiti odobrenje od Kongresa.

Sad kad ljudi ne mogu platiti zajmove, na temelju kojih su banke posuđivale novac i prodavale kompleksne financijske derivative, kojima su ti zajmovi bili jamstvo, država ne kani pomoći ljudima otplatiti zajmove, nego bankama pokriti gubitke nastale bankrotstvima malih kućevlasnika. To je nemoralno i zato nije nikako moglo proći u Kongresu usred sezone izbora. Paulson je čak kleknuo pred Nancy Pelosi, vođom demokrata u Kongresu, ne bi li mu dala lovu na lijepe oči: zakonska mjera, naime, predviđa da će on u svojoj providnosti – bez nadzora – dalje pravilno i pravedno rasporediti taj novac. No, na kraju nisu demokrati, nego republikanci, pripadnici Busheve stranke, pokopali nepopularnu zakonsku mjeru u Kongresu.

Nakon što je 2/3 republikanaca glasalo protiv, a 2/3 demokrata za, vođe Republikanske stranke su spremno optužile demokrate za neodgovorno poigravanje sa sudbinom zemlje, u stilu one basne o vuku i kozi na potoku, gdje vuk stoji uzvodno od koze, a tvrdi da ona njemu muti vodu. Wall Street je izgubio 1200 milijardi dolara u istom danu. Dva dana nakon toga Senat je poslušno odobrio mjeru, iako ima senatora koji su itekako svjesni suštinske nepravde na kojoj je ista bazirana.

Posebno zanimljivo je da je mjera odobrena tek kad su u nju uključene razne druge, nevezane, mjere, povećavajući njeno koštanje u završetku za 150 milijardi dolara. I dalje nitko nije rekao kako i odakle će ti novci doći: to se ostavlja budućoj administraciji da riješi, de facto podižući i tako visoki američki inozemni dug i tržišni deficit, te opterećenje istoga na buduće generacije Amerikanaca. Drugim riječima – zbog Busheve poltike i politika budućeg predsjednika će patiti, opterećena dugom i u nemogućnosti da provede svoje programe, a SAD će i dalje ostati jedina razvijena zapadna demokracija bez zdravstvenog osiguranja za sve svoje građane, ovisna o uvoznoj nafti, uslijed nemogućnosti da uloži u razvoj i inovaciju.

Nekad je Amerika bila zemlja inovacije, a New York, sa svojim mostovima, neboderima i podzemnom - prije osamdeset godina – bio je simbol te inovacije: danas jedino inovativno što iz New Yorka dolazi su novi načini da se ljudima na prijevaru uzme novac.

Predsjednički kandidati pristupili su problemu oprezno. Nekoliko dana su se motali kao mačak oko vruče kaše oko svojih baza, pokušavajući opipati puls. S jedne strane nisu mogli biti za, jer je većina naroda protiv, a nisu smjeli biti niti protiv, jer je rizik odgovornosti za uništenje ekonomije jednostavno prevelik. Tako da ih je tijekom debate u Mississipiju voditelj Jim Lehrer morao nekoliko puta pitati isto pitanje: da li ste za ili protiv. McCain, koji je tek nedavno pristao shvatiti da je ekonomija sustinški u krizi, je, na kraju, rekao da je za, a Obama, koji već dvije godine to tvrdi, je uspješno izbjegao jasan odgovor, ali je glasao za uz predugačko obrazloženje . Njegov potpredsjednički kandidat, Biden, također je glasao za, a Sarah Palin, budući da nije senator, mogla si je dozvoliti populistički napad na grabljive lihvare Wall Streeta tijekom jedine potpredsjedničke debate.

Nakon Senata i Kongres je popustio. Banke su tako spašene. Ne i ljudi. Ljudi i dalje gube kuće i zaposlenja (159 tisuća u rujnu) i postaju beskućnici bez zdravstvene pomoći. To je Amerika danas.

Autor: Ivo Škorić, New York/H-alter
Foto: dietrich

_________________
--
Leon Linde
portal Osijek031.com
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
RiPeR
Offline
Ukupno postova: 117
Spol: Nebitno Nebitno
Zabranjen pristup
Post Postano: 05.10.2008. 22:33 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Svaka čast na tekstu, Amerika i kapitalizam su smrt za čovječanstvo. Čovjek postaje rob banaka i razno raznih korporacija.. treba napravit revoluciju i srušit sistem.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
captain_banana
Offline
Avatar

Ukupno postova: 106
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 06.10.2008. 0:42 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

RiPeR je napisao/la: ›
Svaka čast na tekstu, Amerika i kapitalizam su smrt za čovječanstvo. Čovjek postaje rob banaka i razno raznih korporacija.. treba napravit revoluciju i srušit sistem.


Lako je reći. U Hrvatskoj sve puca od revolucija i rušenja sistema. Pošto je Hrvatska postala veliki američki prijatelj ja predlažem da ih poguramo sa kojom milijardom dok ne stanu na noge.

_________________
Vidoviti Mile: Ko igra counter strike na pc-ju ide u pakao. Ljudi...igre se igraju na konzoli!
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
Jedan_iz_mase
Offline
Avatar

Ukupno postova: 173
Lokacija: Tu negdje, u masi
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 06.10.2008. 10:39 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Ovaj članak je prepun napuhanih konstrukcija... samo zato što netko živi u NY ne znači odmah da je kompetentan za komentirabne svjetske financijske krize...

1. "Za vikend 11. rujna 2008. krah burze iz tridesetih se ponovio. Tko ne uči od povijesti, njemu se povijest ponavlja."
Slom 1930-tih i slom 2008. imaju zajedno kao sudar krave i konja 1929 i sudar TGV-a i Concorde-a 2008.

2. "Ajmo sirotinji ponuditi da kupe kuće, onda kad su kuće skupe. Dat ćemo im zajmove po vrlo niskim kamatama prvih par godina i od njih ćemo tražiti da plaćaju samo kamate. Nakon pet godina, svi će pokupovat kuće, pa će biti manja potražnja, i cijene kuća će padati, a kamate na zajmove za kupnju kuća će rasti. E, onda će nastupiti promjena termina zajmova koje smo dali sirotinji: morat će plaćati tržišnu kamatu, plus glavnicu.
"
To se zove promjenjiva kamatna stopa i postoji i kod nas, i sasvim je uobičajena stvar.

3. "pohlepa jedne manjine prvosvećenika kapitalizma"
Ma hajde. A što je s pohlepom ljudi koji peglaju kartice ne misleći tko će to platiti? Što je s pohlepom ljudi koji kupuju kuće misleći da će doći Zubić-vila i otplaćivati im kredit?

4. "Ideja je da se ljude navuče na dug i živi od kamata. Pretpostavka je da će ljudi plaćat iz straha. Pretpostavka je kriva. Zašto bi ja plaćao dok bogati kradu?"
Ako si kupio, izvoli i plati. Ako nemaš para, onda ne kupuj. AMEN!


5. "u biti da kupe dionice s popustom, ako cijena poraste"
Opcijama na dionice motiviraju se menadžeri da upravljaju korporacijom na takav način da dionica te korp. raste. U tome dobivaju i MALI i veliki dioničari, svi ulagači u tu korporaciju, a ne samo menadžeri.


Moram sad ići, htio sam samo reći da je ovo jedno pojednostavljenje prve klase, i to vrlo neobjektivno i ogorčeno... No, tko gubi, ima pravo da se ljuti...

_________________
______________________________________________________________
Tuđi uspjeh nije tvoj neuspjeh (netko je rekao, a ja pametno prepisao)
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
El-Fatih
Offline
Avatar

Ukupno postova: 208
Spol: Muško Muško
Post Postano: 06.10.2008. 12:16 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Jedan iz mase je popio pamet cijelog svijeta....neke stvari i ja postujem, ako nemas dovoljan konto i ako ne planiras tanko kenjat iduci mjesec, onda nemoj kupovat. A, da se pocne provodit zakon koji bi trebao biti jednak za sve nas. Onda i nasa LiJepa nasa, bi se mogla gumicom izbrisat.
Osobno smatram da mi Hrvati necemo jos dugo i da je financijski sektor kod nas vidno uzdrman. Nema napretka bez izvoza i proizvodnje i mjenjanja mentaliteta.

_________________
Vjerujem u boljitak, ali u svoju glavu, srce, ruke i lopatu jos vise!!!!
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
W.M. Felt
Offline
Ukupno postova: 2158
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 06.10.2008. 12:36 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Zagovornici kojekakvih zlosutnih teorija udruženih kapitalista izrabljivača jadnog naroda zaboravljaju - izrabljivati se može onog koji na to pristaje. Pristaje jer ne zna, ili si ne može pomoći.

Prema tome, ako netko silno želi biti vlasnikom nekretnine, a nema ušteđevine, taj će dići kredit. Zašto želi biti vlasnikom nekretnine, ostaje nejasno. Cijela kriza u Americi nastala je zbog želje za vlasništvom nekretnina.

Otkud ta silna želja za vlasništvom? Što donosi vlasništvo? Donosi li nešto što ne nudi i, recimo, najam? Čemu stan? Služi li stan stanovanju, ili dobivanju vlasničkog lista?

Koja je razlika između najamnine i rate kredita? Razlika je jednostavna - ako ne platiš ratu kredita, gubiš i stan i sve novce, a ako ne platiš najamninu, u najgorem slučaju moraš pronaći novi stan. Najamnina je fiksna, rata kredita nije.

Prema tome, tko je digao kredit pristaje na izrabljivanje. Pristaje vratiti banci 150% - 200% vrijednosti kredita , a nekad i više. Pristaje imati omču za vratom u vidu hipoteke, a nekad i omču za vratom drugih - jamaca. Pristaje na neizvjesne promjene kamatne stope, pristaje na troškove kredita, troškove zamjene valute, troškove ubrzanog vraćanja. I što dobiva? Živi u nekom stanu, kao i onaj koji ga iznajmljuje.

U inozemstvu je omjer najma i vlasništva nekretnina (stanova) bio u korist najma, a kod nas ne. U Americi su problemi nastali upravo željom za vlasništvom.

Ukratko, dugoročni najam (iako ga kod nas još u praksi nema, jer nema ni toliko najma općenito) u većini slučajeva daleko je pametniji potez od kredita.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
Leteci mungos
Offline
Avatar

Ukupno postova: 6728
Lokacija: Priory of Semen
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 06.10.2008. 13:07 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

W.M. Felt je napisao/la: › Zagovornici kojekakvih zlosutnih teorija udruženih kapitalista izrabljivača jadnog naroda zaboravljaju - izrabljivati se može onog koji na to pristaje. Pristaje jer ne zna, ili si ne može pomoći.
No, krasno. Razmisljanje na tragu Heinricha Himmlera. Toliko ih ima, kad bi se organizirali - pobijedili bi. Dakle, nesposobni su i zato zasluzuju da mi njima upravljamo.

Citat: › Cijela kriza u Americi nastala je zbog želje za vlasništvom nekretnina.
Tvrdnja je dvojbena. Je li kreditna kriza (problem s vracanjem kredita) uzrok ili posljedica krize?

IMHO, propast hipotekarnih banaka je samo jedna od stepenica u recesijskoj spirali, ali zasigurno nije prva. Banke su propale jer se krediti ne vracaju ocekivanom dinamikom uvjetovanom profitom (koji je cesto takav da su ljestvice u planovima dobiti postavljene krajnje nerealno visoko), a trziste nekretnina je takvo da se instrumenti osiguranja ne mogu aktivirati.

Citat: › Služi li stan stanovanju, ili dobivanju vlasničkog lista? Koja je razlika između najamnine i rate kredita?
Hm, stan je i oblik stednje. Nakon 20 godina unajmljivanja nekretnine - doista nemas nikakvu obvezu, ali ni ustedjevinu. Nakon 20 godina i otplacenog kredita - imas ustedjevinu. Dakle, stan nije samo prostor za stanovanje.

Citat: › Pristaje vratiti banci 150% - 200% vrijednosti kredita , a nekad i više.
All in all, situacija je jos uvijek takva da nakon X godina vracanja kredita, ostane vlasnistvo (utedjevina) koje je vece od razlike placenog kredita i alternative (iznajmljivanja).


Citat: › Ukratko, dugoročni najam (iako ga kod nas još u praksi nema, jer nema ni toliko najma općenito) u većini slučajeva daleko je pametniji potez od kredita.
Za koga? Vlasnika veceg broja stambenih jedinica za iznajmljivanje? Dakako!

_________________
Omnium gadgetum mecum porto!
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
DonQuijote
Offline
Avatar

Ukupno postova: 4291
Lokacija: Osijek
Spol: Muško Muško
Post Postano: 06.10.2008. 13:24 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

W.M. Felt je napisao/la: ›
Otkud ta silna želja za vlasništvom? Što donosi vlasništvo? Donosi li nešto što ne nudi i, recimo, najam? Čemu stan? Služi li stan stanovanju, ili dobivanju vlasničkog lista?

Koja je razlika između najamnine i rate kredita? Razlika je jednostavna - ako ne platiš ratu kredita, gubiš i stan i sve novce, a ako ne platiš najamninu, u najgorem slučaju moraš pronaći novi stan. Najamnina je fiksna, rata kredita nije.

vlasništvo donosi stanovitu sigurnost koja na ovim prostorima nije bila pružena na drugi način, kao npr. na "zapadu" gdje ti dugoročni najam daje vrlo visoki stupanj sigurnosti od (samo)volje najmodavca.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
daddos
Offline
Avatar

Ukupno postova: 211
Lokacija: bosutsko
Spol: Muško Muško
Post Postano: 06.10.2008. 14:20 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Fali im samo Superhik i njegov moto-kradi od siromašnih da bi pomogao bogate.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
codar
Offline
Avatar

Ukupno postova: 64
Lokacija: Osijek
Spol: Muško Muško
Post Postano: 06.10.2008. 14:55 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

a svi vi koji komentirate da su ljudi sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze mogu se djelomicno sloziti,ali vi sigurno posjedujete nekretninu koju ste nasljedili...a to je totalno druga perspektiva na stvari...ajd probajte zivjeti sa roditeljima do 35-40g u stanu zbog ne mogucnosti dizanja kredita ili iznajmljujte stan kod nasih stanodavaca koji svako malo mijenjaju klijente ili se odluce na prodaju i onda se ponovo seliti u drugi stan i tako cijeli zivot.treba krenuti od takvih ljudi i pitati se zasto drzava to tolerira i zasto banke imaju toliki profit nakraju svake godine???zato sto legalno lihvare i to je de facto i naravno da ih zakonodavstvo stiti jer cuvaju svoje guzice i pozicije...

_________________
everest neverest...
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
anakonda
Offline
Avatar

Ukupno postova: 6288
Lokacija: ...tu sam....
Spol: Žensko Žensko
Post Postano: 06.10.2008. 15:12 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

codar je napisao/la (Pogledaj post): › a svi vi koji komentirate da su ljudi sami krivi za situaciju u kojoj se nalaze mogu se djelomicno sloziti,ali vi sigurno posjedujete nekretninu koju ste nasljedili...a to je totalno druga perspektiva na stvari...ajd probajte zivjeti sa roditeljima do 35-40g u stanu zbog ne mogucnosti dizanja kredita ili iznajmljujte stan kod nasih stanodavaca koji svako malo mijenjaju klijente ili se odluce na prodaju i onda se ponovo seliti u drugi stan i tako cijeli zivot.treba krenuti od takvih ljudi i pitati se zasto drzava to tolerira i zasto banke imaju toliki profit nakraju svake godine???zato sto legalno lihvare i to je de facto i naravno da ih zakonodavstvo stiti jer cuvaju svoje guzice i pozicije...


...upravo tako, slažem se s ovim dijelom...u Americi i nije toliko razvijen sistem naslijeđivanja, kao kod nas...mladi se trude što prije otperjati iz obiteljskog doma i pokušavaju samostalno imati krov nad glavom...bilo da rentali, bilo kupili...kao i što se i sami roditelji trude da to i pomognu ako treba... no, ono što se kod njih pojavljuje, jest da tzv. loan, odnosno zajam odnosno hipotekarni kredit može biti odobren samo uz određene financijske mogućnosti kupca, te da se oni kao nacija ne upuštaju tako olako u te kredite...za razliku od nas koji živimo i kupujemo prehrambene namirnice na kredit, za kojeg već u samom startu nismo sigurni hoćemo li ga i kako otplatiti...

_________________
Ismijavati glupost je moralna dužnost svakog normalnog čovjeka, ne činiti to bi bilo jednako ignoriranju požara na benzinskoj pumpi u centru grada
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
Sharon
Offline
Avatar

Ukupno postova: 1469
Lokacija: Osijek
Spol: Žensko Žensko
Post Postano: 06.10.2008. 15:47 
Naslov:  Re: Banke ispred ljudi
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Bože moj, pa zašto ljudi žele imati nekretn ine u vlasništvu?!? Pa, izračunaj koliko potrošiš na najamninu za 15-tak godina i na kraju opet ništa nemaš, a ipak nakon otplaćenog kredita imaš nešto... Pa, krediti su osnovni pokretač! Tržište kredita je podložno krizama i anomalijama, ali ne možemo zato kritizirati sve one koji su planirali nešto si u životu nabaviti. Najbolje je živjeti bez ikakvog rizika,ali da su čovjekoliki majmuni tako razmišljali, nikad s drveta ne bi sišli...

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
W.M. Felt
Offline
Ukupno postova: 2158
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 06.10.2008. 15:56 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

DonQuijote je napisao/la: ›
W.M. Felt je napisao/la: ›
Otkud ta silna želja za vlasništvom? Što donosi vlasništvo? Donosi li nešto što ne nudi i, recimo, najam? Čemu stan? Služi li stan stanovanju, ili dobivanju vlasničkog lista?

Koja je razlika između najamnine i rate kredita? Razlika je jednostavna - ako ne platiš ratu kredita, gubiš i stan i sve novce, a ako ne platiš najamninu, u najgorem slučaju moraš pronaći novi stan. Najamnina je fiksna, rata kredita nije.

vlasništvo donosi stanovitu sigurnost koja na ovim prostorima nije bila pružena na drugi način, kao npr. na "zapadu" gdje ti dugoročni najam daje vrlo visoki stupanj sigurnosti od (samo)volje najmodavca.


Tvrdimo isto. Kod nas nema dugoročnog najma, ne zato što su najmodavci skupina zločestih ljudi, nego zato što se najam, zbog male potražnje, nije razvio u tom smjeru. No i to se mijenja. Naravno, dok nema dugoročnog najma stvari nisu za usporedbu.

Također, sve je stvar situacije. U vremenu niskih kamata kredit je prva opcija, no to je vrijeme prošlo. Najam je danas naprosto puno jeftiniji od kredita. Činjenica da nakon najma ne ostaje ništa - nakon 30 godina kredita dobija se 30 godina stari stan. No neka svatko sa kreditom usporedi koliko ga košta rata, a koliko bi ga koštao najam stana slične veličine. Pa nek razliku pomnoži sa 30. I neka razmisli što bi sve mogao sa tom razlikom svaki mjesec.

Odnos najma i vlasništva stanova u Europi varira oko 60%-40% u korist najma, do 50%-50%. Tako će biti i kod nas, samo je pitanje vremena.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
W.M. Felt
Offline
Ukupno postova: 2158
Spol: Nebitno Nebitno
Post Postano: 06.10.2008. 16:24 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

Leteci mungos je napisao/la: ›
No, krasno. Razmisljanje na tragu Heinricha Himmlera. Toliko ih ima, kad bi se organizirali - pobijedili bi. Dakle, nesposobni su i zato zasluzuju da mi njima upravljamo.

Tvrdnja je dvojbena. Je li kreditna kriza (problem s vracanjem kredita) uzrok ili posljedica krize?

IMHO, propast hipotekarnih banaka je samo jedna od stepenica u recesijskoj spirali, ali zasigurno nije prva. Banke su propale jer se krediti ne vracaju ocekivanom dinamikom uvjetovanom profitom (koji je cesto takav da su ljestvice u planovima dobiti postavljene krajnje nerealno visoko), a trziste nekretnina je takvo da se instrumenti osiguranja ne mogu aktivirati.

Hm, stan je i oblik stednje. Nakon 20 godina unajmljivanja nekretnine - doista nemas nikakvu obvezu, ali ni ustedjevinu. Nakon 20 godina i otplacenog kredita - imas ustedjevinu. Dakle, stan nije samo prostor za stanovanje.

ll in all, situacija je jos uvijek takva da nakon X godina vracanja kredita, ostane vlasnistvo (utedjevina) koje je vece od razlike placenog kredita i alternative (iznajmljivanja).

Za koga? Vlasnika veceg broja stambenih jedinica za iznajmljivanje? Dakako!


Plasman bankarskog kapitala građanstvu nema veze sa Himmlerom. Ja sam mislio na puno jednostavniju stvar - nitko ne mora silom uzimati kredit. Pa ipak, to rade i oni koji si ga mogu priuštiti, i oni koji ne mogu. O tome zašto to rade, mogli bi pisati danima.

Što se tiče ostalog, možemo se složiti da se radi o pukoj računici, međutim to i nije tako. Da li je razlika između svote koju banka zaradi na 30- godišnjoj kamati u odnosu na razliku zbrojene najamnine povoljnija za korisnika kredita ili najmoprimca, to je zaista stvar računice. Tvrdima da u ovim uvjetima danas najmoprimac profitira. U svakom slučaju drugačije živi, bez opterećenja, sa mogućnošću svakomjesečne promjene lokacije i stana, sa znatno više mjesečnih slobodnih sredstava, bez omče oko vrata, bez hipoteke i sudužnika. Kakav je njegov život, u pogledu kvalitete, tih 30 godina u odnosu na korinika kredita-vlasnika? Potpuno isti, u odnosu na stan, a znatno bolji u odnosu na raspolaganje vlastitim novcem.

A da se kupnjom stana štedi, moguće, ali ako netko baš hoće štedjeti kupnja stana 30-godišnjim kreditom nije najpametniji način štednje.

Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
codar
Offline
Avatar

Ukupno postova: 64
Lokacija: Osijek
Spol: Muško Muško
Post Postano: 06.10.2008. 17:36 
Naslov:  
Citirajte i odgovorite[Vrh] 

slazem se sa dijelom...kupnja stana nije najbolji oblik stednje ali je diskutabilno dali je bolje podstanarstvo ili kupnja stana...hm nisam ni ja sam siguran sto bi rekao.ovako imas vremena i novca potrositi na putovanja i u biti zivjeti zivot a sa stanom se to bitno limitira.

_________________
everest neverest...
Korisnički profil  Download Poruke   Ocijeni poruku  
 



 Skoči u forum: