Osječki
Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo, odnedavno smješten u
Brijestu, jedini je u Hrvatskoj kadrovski i tehnološki osposobljen za utvrđivanje jesu li
sjeme i
sadni materijal proizvedeni na klasičan način, ekološki ili na agresivan način kao genetski modificirani. Oni utvrđuju prisutnost i određuju količinu GM-a (genetskih modifikacija) u materijalu koje im se prijavi na ispitivanje ili ga uzmu na tržištu te izdaju važeće dokumente za međunarodni promet sjemenom. Od Nove godine u
biotehnološkom laboratoriju provodit će istraživanja i na hrani i stočnoj hrani.
Financiraju ih Svjetska banka i UN
S obzirom na sve veće potrebe za kontrolom sjemena na prisutnost
GM-a i već potvrđene uspjehe biotehnološkog laboratorija
Zavoda u utvrđivanju genetskih modifikacija,
Svjetska banka sa četiri je milijuna kuna financirala izgradnju i opremanje njihova novog paviljona, u koji su uselili krajem prošle godine. Za pomoć znanstvenim institucijama u Hrvatskoj – osim Zavodu za sjemenarstvo, 4,8 milijuna dolara odobreno je i Zavodu za zaštitu bilja u Zagrebu, Zavodu za voćarstvo i Hrvatskom veterinarskom institutu – jedino je osječki Zavod iskoristio sredstva, dok drugi još nisu povukli novac.
- Provodimo nekoliko međunarodnih projekata, a za projekt FAO-a – izgradnja kapaciteta za utvrđivanje GMO-a – od UN-ove Organizacije za prehranu i poljoprivredu dobili smo 400.000 dolara za unaprjeđivanje utvrđivanja i kontrole širenja GMO-a. Od tog je iznosa za edukaciju kadrova namijenjeno 60 posto i u tu svrhu angažirani su svi eminentni hrvatski stručnjaci, dok je za nabavku dodatne sofisticirane opreme predviđeno 40 posto sredstava, pojašnjava Ivan Đurkić, ravnatelj Zavoda.
Do 2000. godine EU je imala otpor prema uporabi genetski modificiranog sjemena, ali pod pritiskom
Svjetske trgovinske organizacije i novih znanstvenih spoznaja, više se otvorila prema GMO-u. Sada se u Rumunjskoj, Španjolskoj i Portugalu takvo sjeme već koristi u značajnoj mjeri. I hrvatski zakon dopušta prisutnost GM-a u strukturi konvencionalno proizvedenog sjemena do određenih graničnih vrijednosti, a u rujnu će u Zavodu početi precizno utvrđivati jesu li GM tvari prisutne u sjemenu ispod ili iznad tih vrijednosti. Godišnje će moći analizirati stotinjak uzoraka.
Zavod će iduće godine međunarodnim skupom obilježiti desetgodišnjicu rada.
Čuvaju sve partije sjemena u Hrvatskoj
Kako bi se upoznali s mogućnostima rada na novoj opremi i obišli novoizgrađeni objekt, u četvrtak su Zavod posjetili župan
Krešimir Bubalo s pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo,
Željkom Kraljičkom, te gradonačelnik
Gordan Matković.
Zavod nosi tehnički dio u stvaranju zakona, pa u pregovorima o sigurnosti hrane 2006. godine, jedino u području sjemena i sadnog materijala Hrvatska nije morala dorađivati dokumente i EC je bila suglasna da su u toj oblasti zakoni i njihova provedba harmonizirani s EU direktivama. Mjesec dana poslije toga Hrvatska je postala prva zemlja nečlanica EU-a na temelju čijih istraživanja i rezultata sorte idu na EU katalog.
- Jedna američka kompanija lani nam je na ispitivanje prijavila nekoliko hibrida, a iz treće zemlje dobili smo 'mig' da su visoko rizični na GM. To smo analizama i utvrdili, pa proizlazi da nam je ta kompanija zataškala podatke kada nam je poslala sjeme. Zato smo ga odmah uništili na svim pokusnim parcelama u Hrvatskoj na kojima je bilo zasađeno i naručitelja obavijestili o nalazu, ispričao je gostima
Đurkić te dodao da svaka prijava mora sadržavati podatke o selekcijskoj metodi kojom je sjeme stvoreno i biotehnološkim metodama korištenima u proizvodnji.
U Odjelu za deklariranje sjemena kontrolira se i označava sve sjeme i sadni materijal proizveden u Hrvatskoj i uvezen na hrvatsko tržište. U skladištu kontrolnih uzoraka čuvaju sve partije sjemena u Hrvatskoj, kako bi naknadnom ekspertizom mogli utvrditi o kakvoj sorti je riječ, je li onoj koja je deklarirana, zašto nije klijava ili je slabo klijava. S Gradom imaju ugovor o korištenju 220 ha zemljišta nekadašnjeg IPK-PZC-a.
Educirali bi i stručnjake
Zavod je od Županije dobio stotinu tisuća kuna za opremanje edukacijske dvorane, a ima i uređen prostor za stručno obrazovanje deset studenata u sklopu laboratorija.
- Želimo iskoristiti mogućnosti bolonjskog sustava visokog školska radi edukacije stručnjaka za posao kojim se bavimo, jer niti jedan fakultet ne osposobljava studente za rad u laboratoriju, na pokusima i za rukovanje tim strojevima.
Zavod ima pedesetak zaposlenih i desetak sezonskih radnika. Među njima je 35 s fakultetskim diplomama, a samo dvoje s nižom stručnom spremom. Bruto proračun nužan za realizaciju programa je 15 milijuna kuna, od kojih tri milijuna dobiju iz državnog proračuna, a ostalo zarade pružajući usluge selekcijskim kućama, proizvođačima sjemena i sadnog materijala.
Autor:
Goran Flauder
Nebitno
