Predstavnicima stanara Istarske i Vukovarske ulice,
Renati Kinder i
Vladimiru Prutkom, na čijih je pedesetak stanova i zgrada, te na infrastrukturnim objektima posljednje dvije i pol godine došlo do oštećenja prouzročenih pomicanjem tla, gradonačelnik
Gordan Matković uručio je jučer stručni nalaz vještaka s varaždinskog Geotehničkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, o uzrocima višemilijunskih šteta i procjeni o odgovornosti za njihov nastanak.
Odgovorni investitori
Dr.sc. Božo Soldo i
mr.sc. Ivan Muhovec nedvojbeno su utvrdili kako je pomicanje tla i pucanje stambenih zgrada i Studentskog centra prouzročila građevinska jama budućih tornjeva Eurodoma duboka 15,5 metara i za to izravno optužili investitore. Iznijeli su i procjenu štete koja prema njihovoj računici iznosi približno jedan posto vrijednosti investicije, što je otprilike devet milijuna kuna.
U stručnom nalazu navode kako zaštitna barijera nije dovoljno duboka, u projektnom rješenju prekomjerno se ekonomiziralo, pa sidra utisnuta u stjenke jame nisu kvalitetno prilagođena stanju na terenu. Zbog prodora vode sa sitnozrnatim materijalom u jamu i tehnoloških problema došlo je do degradacije i pomaka tla ispod okolnih zgrada. S dva zdenca u jami crpilo se 30 – 50 litara vode u sekundi, što je dovelo do nastanka depresivnog lijevka u širem okolišu građevinske jame.
Stručnjaci su procijenili i kako su oštećenja nastala 60 posto zbog odvodnje iz jame, 15 posto zbog nedovoljne dubine zaštitne barijere, isto toliko zbog nedovoljne prilagođenosti sidara, te 10 posto zbog velikih zastoja u odvijanju radova. Na objektima u dosegu građevinske jame do 50 m udaljenosti, geneza oštećenja može se pripisati zahvatima na izvedbi duboke i prostrane građevinske jame, tvrde u nalazu.
Slijedi nagodba o naknadi štete
Prutki je s očitom nelagodom podsjetio gradonačelnika na činjenicu da je i Grad suinvestitor projekta i pitao ga znači li to kako će i s njime morati razgovarati o obeštećenju?
Matković ni takvu mogućnost nije otklonio, no pojasnio je da ta pozicija Grada proizlazi iz nagodbe s koncernom
Agram, kojom ga je 2002. godine tadašnja gradska vlast oslobodila plaćanja komunalnog doprinosa i prepustila mu dio gradskog zemljišta za zgradu kulturnog centra pored tornjeva Eurodoma, koju će dobiti zauzvrat. Grad, stoga, nema ništa s projektom niti njegovom realizacijom, pa ne bi trebao biti niti odgovoran samo zbog toga što je nominalno suinvestitor.
Nalaz stručnjaka nije i presuda, pa želi li investitor odugovlačiti, može prepustiti sudu donošenje konačne odluke o naknadi štete. No, prema riječima gradonačelnika
Matkovića i
Agram (u čijem je sastavu
Euroherc osiguranje) je sklon nagodbi sa stanarima, kakvu je nedavno postigao i sa Studentskim centrom. Stoga je i predstavnicima stanara preporučio da se pokušaju obeštetiti na takav način, jer je znatno brži od sudskog.
Slijede, dakle, pregovori odvjetnika suprotstavljenih strana.
Autor:
Goran Flauder
Eurodom gradilište + Pogledajte kako će Eurodom izgledati kada bude gotov:
Galerija 031: Projekt Eurodom (travanj 2005.)
Nebitno
Muško
