Zatvor u Osijeku zasad ne seli iz središta grada

Prosvjedi zatvorenika u kaznionici u Lepoglavi i zatvoru u Remetincu skrenuli su pozornost javnosti na problem zatvorskog sustava. Penolozi tvrde da je osnovni problem prenapučenost hrvatskih zatvora, a u razgovoru s Ivanom Damjanovićem, ravnateljem zatvorskog sustava, saznajemo kako država misli riješiti taj rastući problem.

* Što se promijenilo da su prosvjedi prestali?

- Najprije želim reći da su zahtjevi koje su zatvorenici iznijeli opravdani. Trenutačno je u hrvatskim zatvorima ukupno 4.620 zatvorenika, a smještajni kapaciteti dostatni su za 3.388 ljudi. Posebna je priča broj pritvorenika, kojih imamo 1.297, a koji su pritvoreni na od 30 dana pa do više od 24 mjeseca, što je doista dug rok. I pučki pravobranitelj konstatirao je da je kod nas broj pritvorenika velik i da je trajanje pritvora kod nas predugo. Prenapučenost je osnovni problem, a u kaznionici u Lepoglavi inspekcijskim nadzorom utvrđeno je da bi kvaliteta hrane trebala biti bolja. Zbog toga su poduzete konkretne mjere: kadrovski je pojačana kuharska ekipa, a povećali smo i broj ljudi koji rade na održavanju čistoće. No sama kuhinja u Lepoglavi prilično je stara i mi ćemo morati ići u njezinu rekonstrukciju. Sljedeća primjedba u Lepoglavi bila je zdravstvena skrb, ali nas tu muče problemi ukupnog nedostatka liječničkog osoblja u Hrvatskoj. Prije sedam-osam godina, kada bi se raspisao natječaj za liječnike, primjerice, u zatvoru u Zagrebu, bilo je i desetak molbi. Danas je jako teško da vam se javi i jedan čovjek. Liječnici uglavnom odlaze u privatne klinike, koje bolje plaćaju. Bio sam prošli tjedan u Ministarstvu zdravstva i s državnim tajnikom Golemom razgovarao kako riješiti problem nedostatka liječnika u zatvorskom sustavu, a on mi je iznio primjer Davora, mjesta 85 kilometara udaljenog od Zagreba, gdje se liječniku opće prakse nude i stan i službeni automobil, ali ne mogu dobiti ni jednog. Onda nije čudno što nitko ne konkurira za rad u Lepoglavi.

* Možda se boje pacijenata koje bi tamo dobili?

- Naši liječnici u pravilu nemaju problema sa zatvorenicima. Incidenata nema, jer se zatvorenici ponašaju vrlo civilizirano. Mislim da je tu problem opći trend nedostatka liječnika.

Uvođenje probacijskog sustava

* Što se, osim gradnje novih zatvora, može učiniti da bi se smanjila prenapučenost zatvora?

- Prenapučenost zatvora nije samo hrvatski problem, već on postoji u svim europskim zemljama. Da bismo smanjili prenapučenost, u 2007. godini adaptiranjem postojećih zgrada povećali smo broj mjesta za 229. Gradnjom novih zgrada, koja počinje u ovoj godini, planiramo sustav povećati za još 1.503 mjesta. Radit ćemo i na smanjenju broja zatvorenika provođenjem alternativnih sankcija – uvjetne osude uz zaštitni nadzor i rad za opće dobro na slobodi. Planiraju se i analize trajanja i učestalosti pritvora, dopisi Vrhovnom sudu RH, kao i uvođenje probacijskog sustava.


* Što se podrazumijeva pod pojmom “probacijski sustav”?
– Probacijski sustav bi se bavio zatvorenicima koji se otpuštaju s izdržavanja kazne, odnosno njihovim poslijepenalnim prihvatom. Bila bi to mreža koja bi postojala na području cijele Hrvatske koja bi pružala potporu zatvorenicima nakon izlaska na slobodu. Očekujemo da nam probacijski sustav smanji pritisak na sam zatvorski sustav za oko 30 posto.


* Koliko interesa ima za tzv. rad za opće dobro?

– Trenutačno 850 zatvorenika koristi mogućnost uvjetne osude uz zaštitni nadzor i rad za opće dobro. Krajem prošle godine bilo ih je 634. Za angažiranje takve radne snage obično se javljaju komunalna poduzeća, nevladine udruge, centri za odgoj i obrazovanje, Hrvatski savez udruga invalida, Hrvatske šume, pučke kuhinje, Crveni križ, domovi za psihički bolesne odrasle osobe, domovi za starije i nemoćne, bolnice... Radi se o 134 pravne osobe u Hrvatskoj, a postoji mogućnost da se za kazne koje traju do godinu dana omogući rad u vlastitim tvrtkama ili u tvrtkama u kojima je osuđena osoba zaposlena.



* Osim prenapučenosti, problem zatvorskog sustava je i nedovoljan broj osoblja.

– Naša pravosudna policija obavlja vrlo težak i odgovoran posao. Punu pozornost poklanjamo njihovoj edukaciji. Njima je prekovremeni rad plaćen, ali su oni umorni i potrebno im je pojačanje. Vlada RH je od 15. siječnja primila 171 novog službenika u zatvorskom sustavu, te je prvi put u pravosudnoj policiji popunjen broj predviđen sistematizacijom. No u odnosu prema stalnom rastu broja zatvorenika, taj je broj nedostatan i mi smo išli s prijedlogom za proširenje toga broja za novih 406 službenika.


* Što je sa zatvorom u Osijeku? Bilo je govora o izmještanju tog zatvora iz središta grada.
– Osječki zatvor je, kao i dobar dio drugih zatvora u Hrvatskoj, napravljen u vrijeme Austro–Ugarske po logici da zatvor bude blizu suda. U svih naših 14 zatvora najvećim su dijelom smješteni pritvorenici koji se odatle dovode na sud, pa je onda i logično da su ti zatvori blizu sudova. Osječki zatvor nije dostatan za potrebe koje imamo. S druge strane zida je tržnica i gradski život, a unutar zida je - zatvorski sustav. Za sada na području Osijeka nemamo parcelu na koju bi se mogao premjestiti zatvor, ali je potreba proširenja kapaciteta zatvora velika i doista ćemo morati uskoro potražiti parcelu na kojoj bi se mogao sagraditi veći zatvor.

Manje tučnjava, više samoubojstava

Zanimljivo je što je, unatoč prenapučenosti, smanjen broj tjelesnih sukoba između zatvorenika. Godine 2006. zabilježeno je 248 tučnjava, 2007. njih 183, dok su se u prva četiri mjeseca ove godine zatvorenici međusobno potukli 54 puta. U opadanju je i broj pokušaja samoubojstava – 2005. godine bilo je 27 pokušaja, 2006. godine 21, a 2007. godine 17 pokušaja. Smanjen je i broj samoozljeđivanja, ali su u porastu uspjeli pokušaji samoubojstva i prirodne smrti. Na 1.000 zatvorenika prošle je godine bilo 1,2 suicida i 2,8 prirodne smrti. Godinu prije bio je jedan uspjeli suicid i 2,3 prirodne smrti na 1.000 zatvorenika.


Autorica: Vesna Kljajić/Glas-Slavonije.hr