Tržište stambenih nekretnina u državama članicama Europske unije tijekom razdoblja
od 2024. do 2026. godine obilježile su
značajne razlike u kretanju broja kupoprodaja. Podaci
Eurostata pokazuju kako su pojedine zemlje ostvarile
snažan rast prometa nekretninama, dok su druge zabilježile
osjetan pad.
U prvom tromjesečju 2026. godine broj prodanih stambenih jedinica smanjio se u devet država članica. Najizraženiji pad zabilježen je u
Hrvatskoj, gdje je broj transakcija bio manji za
42,2 posto u odnosu na prethodno razdoblje. Slijede
Bugarska s padom od
18,5 posto te
Finska, u kojoj je prodaja smanjena za
11,8 posto. Istodobno je sedam država ostvarilo povećanje broja prodanih nekretnina, pri čemu su najveći rast zabilježili
Cipar (13,6 posto) i Danska (8,4 posto).
Podaci za cijelu 2025. godinu pokazuju da je većina promatranih zemalja ostvarila
rast broja prodanih stambenih nekretnina u usporedbi s 2024. godinom. Od ukupno 18 država za koje su dostupni podaci, samo su tri zabilježile pad.
Hrvatska je ponovno bila među njima, s najvećim smanjenjem od
4,1 posto, dok su
Bugarska i Poljska ostvarile pad od
2,5 odnosno
1,1 posto. Najveći rast prodaje ostvaren je u
Sloveniji (29,9 posto), Litvi (22,8 posto) i Austriji (21,4 posto).
Ako se promatra samo posljednje tromjesečje 2025. godine, broj kupoprodaja
smanjen je u četiri zemlje. Najveći pad evidentiran je u
Luksemburgu (31,3 posto), zatim u
Hrvatskoj (13,7 posto) te
Portugalu (3,6 posto). S druge strane, rast broja transakcija ostvaren je u 13 država, a predvodile su ih
Mađarska s povećanjem od
23,5 posto i
Austrija s rastom od
20,2 posto.
Istodobno su cijene stambenih nekretnina nastavile rasti. Tijekom 2025. godine cijene kuća u europodručju porasle su za
5,3 posto, dok je ukupna vrijednost prodanih stambenih nekretnina povećana za
16,5 posto.
Eurostatovi podaci za 2024. godinu također ukazuju na različite trendove među državama članicama. Na godišnjoj razini broj prodanih stambenih jedinica smanjio se u šest zemalja, dok je u njih dvanaest zabilježen rast. Najveći pad ostvaren je u
Sloveniji (17,7 posto), Hrvatskoj (13,9 posto) i Francuskoj (9,4 posto). Nasuprot tome, najveće povećanje broja transakcija ostvarili su
Luksemburg (47,1 posto), Mađarska (34,8 posto) i Nizozemska (17 posto). Tijekom iste godine cijene kuća u europodručju porasle su za 2,2 posto, dok je ukupna vrijednost prodanih stanova povećana za 4,2 posto.
Sveukupno gledajući, tržište stambenih nekretnina u Europskoj uniji karakterizira nastavak
rasta cijena uz istodobno neujednačeno kretanje broja kupoprodaja. Dok pojedina tržišta pokazuju znakove oporavka i povećane aktivnosti, druge države, među kojima se posebno ističe Hrvatska, bilježe znatan pad broja transakcija. Takva kretanja upućuju na utjecaj promjena u potražnji, uvjetima financiranja, dostupnosti stanovanja te širim gospodarskim i geopolitičkim okolnostima koje posljednjih godina oblikuju europsko tržište nekretnina.
Foto: Pexels.com/Ilustracija
Nebitno
