Za otprilike deset dana kreće
žetva pšenice, no poljoprivrednici ni ove godine ne očekuju
značajniju zaradu, čak ni na usjevima vrhunske kvalitete.
Ratar
Mirko Laslo za
Dnevnik.hr kaže kako su otkupljivači ponudili između
150 i 158 eura po toni pšenice. Iako očekuje prinos od oko
osam tona po hektaru, smatra da od ukupnog prihoda
neće ostvariti gotovo nikakvu dobit.
Prema njegovim riječima, troškovi proizvodnje za takav prinos prelaze
1000 eura po hektaru. Ističe i da je od 2008. do danas inflacija porasla za više od
56 posto, zbog čega bi otkupna cijena, smatra, trebala biti viša od
200 eura po toni.
Zanimljivo je da je upravo 2008. godine pšenica vrijedila oko
200 eura po toni, a slične cijene danas se bilježe i na europskim te američkim burzama. Unatoč tome, domaći otkupljivači nude znatno niže iznose.
Iz
Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva objašnjavaju kako cijene na svjetskim tržištima ovise o lokalnim okolnostima, dok je u Hrvatskoj problem
višak proizvodnje. Naime, godišnje potrebe iznose oko
390.000 tona pšenice, dok se ove godine očekuje proizvodnja od čak
954.000 tona. Višak od više od pola milijuna tona dodatno pritišće otkupne cijene.
Stručnjaci navode i troškove prijevoza kao jedan od razloga niže cijene hrvatske pšenice. Agroanalitičar i konzultant
Ivan Malić pojašnjava da razlika od približno
40 eura po toni između domaće i inozemne cijene uglavnom odlazi na transport pšenice do mlinova u sjevernoj Italiji, primjerice na području između Trsta i Verone.
Laslo upozorava i na
težak položaj slavonskih ratara. Naglašava da pšenicu moraju uzgajati zbog plodoreda te da u slavonskim uvjetima nije moguće prijeći na kulture poput banana, mandarina ili ananasa, koje uspijevaju u potpuno drukčijim klimatskim područjima.
Foto: Pexels.com/Ilustracija
Nebitno
