Vlada je sa sjednice u četvrtak u
saborsku proceduru po
hitnom postupku uputila novi prijedlog
Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada, kojim se uvode
strože kazne za poslodavce koji opetovano zapošljavaju neprijavljene radnike.
Prema prijedlogu, za poslodavca kod kojeg se treći put u tri godine utvrdi neprijavljeni rad predviđena je nova kazna od
8000 eura po neprijavljenom radniku, uz postojeće sankcije
od 2650 i 6630 eura.
Državna tajnica Ministarstva rada, obitelji, mirovinskog sustava i socijalne politike
Margareta Mađerić istaknula je da se izmjenama preciziraju ovlasti inspekcije, uklanjaju pravne praznine te uvodi razmjerniji sustav kažnjavanja.
Mijenjaju se i pravila za tzv.
crnu listu poslodavaca kod kojih je Državni inspektorat utvrdio neprijavljeni rad. Razdoblje javne objave skraćuje se sa
šest na jednu godinu, ali se uvodi
zabrana korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja za poslodavce koji se nađu na popisu.
Predviđen je i
ubrzani postupak brisanja s liste u roku tri dana nakon dostave dokaza o uplati kazne ili pravomoćne sudske odluke. Mogućnost brisanja nakon uplate neće vrijediti za poslodavce kod kojih je neprijavljeni rad utvrđen treći ili više puta.
Zakonom se
ukida i tzv. bijela lista poslodavaca bez prekršaja, a uvodi zaštita za poslodavce koji zapošljavaju državljane trećih zemalja u slučaju administrativnog kašnjenja pri produljenju radnih dozvola.
Među novinama su i obvezna prijava radnika na
puno radno vrijeme ako kod drugog poslodavca već rade nepuno radno vrijeme te proširenje sustava JEER, odnosno Jedinstvene elektroničke evidencije rada, i na druge djelatnosti osim digitalnih platformi.
Foto: Pixabay.com/Ilustracija
Nebitno
