Cijene nafte snažno su
porasle u ponedjeljak ujutro, dosegnuvši
najvišu razinu od srpnja 2022., nakon eskalacije sukoba na
Bliskom istoku i blokade izvoza kroz
Hormuški tjesnac.
Na američkom tržištu barel nafte oko 3.30 sati vrijedio je
116,15 dolara, gotovo
28 posto više nego u petak. Na londonskom tržištu cijena je porasla 25,5 posto, na
116,35 dolara.
Rast se nastavlja nakon prošlotjednog skoka cijena –
više od 35 posto u SAD-u, što je
najveći tjedni rast od 1983., dok je u Londonu cijena porasla oko 28 posto.
Do poskupljenja je došlo nakon
napada SAD-a i Izraela na Iran, što je dovelo do
zatvaranja Hormuškog tjesnaca, kroz koji inače prolazi oko
20 milijuna barela nafte dnevno, odnosno oko 20 posto svjetske potrošnje. Zbog prekida izvoza skladišta na Bliskom istoku brzo se pune, pa su Irak i Kuvajt već počeli
smanjivati proizvodnju.
Proizvodnja u Iraku na glavnim južnim poljima pala je za oko 70 posto, na
1,3 milijuna barela dnevno. Smanjenje proizvodnje najavio je i Kuvajt, dok analitičari procjenjuju da bi isto uskoro mogle učiniti i
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Stručnjaci
upozoravaju da bi cijene nafte u idućim tjednima mogle ostati
visoke, čak i ako se sukob brzo smiri, jer će biti potrebno vrijeme za
obnovu infrastrukture i normalizaciju logistike. Katarski ministar energetike Saad al-Kaabi upozorio je da bi cijena mogla dosegnuti i
150 dolara po barelu ako tankeri ne budu mogli prolaziti kroz Hormuški tjesnac.
Zbog situacije na svjetskom tržištu Vlada RH će održati
izvanrednu sjednicu na kojoj će razmatrati ponovno
ograničavanje cijena goriva. Prema procjenama
Agencije za ugljikovodike, bez državne intervencije cijena dizela mogla bi porasti za
24 centa po litri, a benzina za
devet centi. To bi značilo da bi spremnik dizela od 50 litara mogao poskupjeti oko 12 eura, a benzina oko 4,5 eura.
Foto: Osijek031.com/Arhiv
Nebitno
