U prvih devet mjeseci ove godine bilježi se
porast bolovanja. Stopa iznosi
4,12 posto, a prosječno je svaki dan na bolovanju bilo gotovo
75.000 osiguranika, što je više nego prošlogodišnjih
70.595. Rast bilježe i
dugotrajna bolovanja.
Pacijenti kao
najveći problem navode
dugo čekanje na dijagnostičke preglede. "
Odu u bolnicu pa dok naprave sve pretrage, to traje po tri mjeseca, dok sve napraviš, dok sve dočekaš. Neke stvari čekaš godinu dana, pa odeš i platiš", kaže Boris za
Dnevnik.hr, dok
Tomislav upozorava da mnogi
ni ne mogu saznati dijagnozu zbog dugih lista čekanja.
Istodobno, dio pacijenata
izbjegava otvarati bolovanje zbog niskih naknada. "
Otprilike svaki četvrti pacijent uopće ne želi otvarati bolovanje ili ga želi vrlo brzo zatvoriti jer nema od čega živjeti", upozorava
Nataša Ban Toskić iz KoHOM-a, dodajući da su troškovi života visoki, a naknade male.
KoHOM godinama apelira da se pacijentima na dugotrajnom bolovanju omogući
prioritet na dijagnostičko-terapijske postupke, no to se još nije ostvarilo. Ban Toskić ističe i da vještačenja za invalidsku mirovinu, iako bi trebala trajati
60 dana, sada traju i do godinu dana.
Na vrhu uzroka dugotrajnih bolovanja nalaze se
mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja.
HZZO porast stope bolovanja dijelom objašnjava rastom broja aktivnih osiguranika – za
51.101 više nego lani, odnosno
2,9 posto. Ukupan trošak bolovanja dosegnuo je
191,3 milijuna eura, što je oko 20 posto više nego prošle godine, na što je utjecalo i povećanje naknada u kolovozu.
Foto: Osijek031.com/Ilustracija
Nebitno
