Nakon jednomjesečne obuke liječnika i medicinskih sestara, u Osijeku bi do kraja listopada trebao zaživjeti dugo očekivani projekt Ministarstva zdravstva -
Informatizacija primarne zdravstvene zaštite. Riječ je o uvođenju u ordinacije mrežnog računalnog sustava koji bi s vremenom trebao povećati protočnost pacijenata, ali i liječnike rasteretiti posla vezanog uz papirologiju i "
prepisku" s
HZZO-om i
Ministarstvom zdravstva.
- Listopad je bio krajnji rok za spajanje ordinacija na novi, središnji računalni sustav tako da je većina liječnika i medicinskih sestara na području Osijeka spremna za informatizaciju. Naravno, pripreme za realizaciju ovog projekta bile su sveobuhvatne. Liječnici i medicinske sestre trebali su proći obuku koja im je oduzimala mnogo vremena, kao i o svome trošku obuku platiti i nabaviti potrebnu računalnu opremu. Moram napomenuti kako je po najavi ovog projekta HZZO obećao pomoć u tom segmentu, no ona je u izostala tako da je obvezna informatizacija svaku pojedinu ordinaciju primarne zdravstvene zaštite u prosjeku stajala oko 16 tisuća kuna - rekao nam je
dr. Rudika Gmajnić, ravnatelj osječkog
Doma zdravlja u kojemu je trenutno u tijeku "
podizanje" računalnog sustava.
No, kako kaže, oko uvođenja novog sustava rada vrijedilo se potruditi budući da će, nakon što se medicinsko osoblje uhoda u korištenju računalnog programa, liječnik s pacijentom moći provoditi mnogo više vremena te osigurati da u sklopu radnog vremena ordinacije veći broj pacijenta, bez duljih čekanja, dođe na red za pregled.
- U vrijeme obuke, a u nekim ordinacijama koje su se dijelom informatizirale i ranije, događalo se da liječnik i sestre više vremena potroše gledajući u ekran računala negoli u samog pacijenta. Nakon što se svi uhodaju u novi sustav biti će drukčije. Primjerice, pacijenti koji liječniku dolaze samo po redovnu terapiju neće više morat čekati na red nego će se preko sustava, koji će voditi evidenciju o svakom pojedinom pacijentu, njima jednim klikom miša moći izdati potrebni recepti a da se u čekaonici ne stvaraju gužve. Također, program u budućnosti predviđa i izravno naručivanje pacijenata iz ordinacija primarne zdravstvene zaštite na specijalističke preglede, no da taj segment zaživi potrebno je još vremena, kaže
dr. Gmajnić te dodaje kako će uključenjem na središnji računalni sustav liječnici uspostaviti i izravnu vezu s HZZO-om koji će, pak, preko računalnog programa moći pratiti, primjerice, koliko koji liječnik odobrava bolovanja ili prepisuje lijekova.
Ipak, dok novi mrežni računalni sustav ne zaživi pacijenti će ipak morati imati nešto više strpljenja. “
Inače me sestra prozove nakon dvadesetak minuta, a jučer sam čekala na red više od sat vremena iako nas je u čekaonici bilo samo četvero. Kažu da moja liječnica ide na nekakvu obuku za rad na kompjutoru i da moramo duže čekati. Nek' se obučavaju u slobodno vrijeme, a ne na štetu nas starih i bolesnih”, požalila se umirovljenica
Mara Topić.
Nove zdravstvene iskaznice
U drugoj fazi realizacije projekta Informatizacije primarne zdravstvene zaštite, novi mrežni računalni sustav, uz ordinacije liječnika obiteljske medicine, trebao bi biti uveden i u stomatološke i pedijatrijske ordinacije. A cjelokupna informatizacija zdravstva u ovom, primarnom segmentu, predviđa i uvođenje novih zdravstvenih iskaznice koje bi trebale sadržavati osnovne medicinske podatke o pacijentu te na neki način biti u funkciji "
pokretnog" sažetka zdravstvenih kartona.
Autorica:
Ivana Kukić/
Glas-Slavonije.hr