Svi s četverogodišnjim studijem postaju magistri

Na snagu stupa Zakon o akademskim i stručnim nazivima, pa se svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv - magistar struke.

Visoka (VSS) i viša (VŠS) stručna sprema se ukidaju, magisterij više ne postoji, ali zato se Marku Markoviću koji je završio nekadašnji četverogodišnji sveučilišni studij ekonomije i stekao naziv diplomirani ekonomist (dipl. oec.), priznaje naziv - magistar ekonomije. Na pločici vrata stana može istaknuti titulu: »Marko Marković, mag. oec«. Na snagu, naime, stupa Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (objavljen je u Narodnim novinama), pa se usklađivanjem starih i novih akademskih naziva svima koji su završili četverogodišnje sveučilišne studije priznaje naziv - magistar struke.

Svjesni da će Zakon povući za sobom niz pitanja, dilema pa i komplikacija, u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa najavljuju višemjesečnu edukativnu kampanju ne bi li se građani uputili u promjene.

Novi zakon propisuje da završetkom sadašnjeg preddiplomskog sveučilišnog studija, koji u pravilu traje tri do četiri godine, a čijim se završetkom dobiva od 180 do 240 bodova, stječe naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus), odnosno sveučilišna prvostupnica (baccalaurea), uz naznaku struke. Primjerice, sveučilišna prvostupnica arheologije ima kraticu univ. bacc. arh. koja stoji iza imena osobe.

Zakon je uzeo u obzir tradiciju tehničkih znanosti pa kao titulu vraća i inženjera. Tako se završetkom preddiplomskog studija iz tehničkih znanosti stječe akademski naziv sveučilišni prvostupnik inženjer uz naznaku struke - na primjer, prvostupnik inženjer geodezije, a kratica glasi: univ. bacc. ing. geod.

Naziv magistar i kratica mag. ubuduće će dobivati oni koji završe preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, s najmanje stečenih 300 ECTS bodova. Završetkom poslijediplomskog sveučilišnog studija koji u pravilu traje tri godine (potrebno 180 bodova), stječe se jedini akademski stupanj - doktor znanosti, odnosno doktor umjetnosti. Kratica akademskog stupnja je dr. sc., odnosno dr. art i stavljaju se ispred imena. Za razliku od njega, naziv sveučilišni specijalist uz naznaku struke (primjerice, sveučilišni specijalist financijske analize) dobiva ona osoba koja završi poslijediplomski specijalistički studij od jedne do dvije godine (u pravilu 60 do 120 bodova), a kratica naziva je - univ. spec. fin. anal.).

Što se stručnih studija tiče, oni u trajanju kraćem od tri godine, odnosno koji stječu manje od 180 ECTS bodova, zvat će se stručni pristupnici uz naznaku struke, a kratica je, primjerice, pristup. eoc. (ekonomije). Oni kojima stručni studij traje do tri godine, a steknu 180 ili više bodova, dobivaju naziv stručni prvostupnik.

Ovakvi akademski i stručni nazivi unosit će se u diplome o završenom studiju, zbog činjenice da nova zakonska regulativa više ne koristi termine VSS i VŠS, očekuje se i promjena Pravilnika o radnoj knjižici. Osobe koje su završile fakultet prije donošenja Zakona, mogu od fakulteta zatražiti da im izda potvrdu ili diplomu da prije stečeni naziv odgovara nekom od novih naziva. No, prije toga - očekuje se do kraja studenoga, sveučilišna i veleučilišna tijela moraju napraviti popis 900-tinjak novih akademskih i stručnih naziva koji će odgovarati starima. Iz Ministarstva znanosti poručuju da će prilikom usklađivanja starih i novih naziva »zubima štititi stečena prava pojedinaca«.

Autorica: Mirela Lilek/Vjesnik.hr

Postano: 24.10.2007. 9:10 Naslov:

Obožavam likove koji svuda natandrče titulu /vrata, telefonski imenik, a neki i kad se potpisuju/.

Dalo se za predpostaviti da će doći do donošenja ovakvog zakonga kako bi se izjednačili oni koji su ranije diplomirali s novim generacijama.

Naravno, za mr.sc. treba ipak napisati radnju.

Postano: 24.10.2007. 9:24 Naslov:

Izvrsno. Kad netko završi geodeziju, i doktorira, a nazovimo ga Anđelko Kaćunko, izgledat će to nekako ovako:
dr.sc. Anđelko Kaćunko univ. bacc. ing. geod.

To je sigurno nedjelo onog Paara, fizičara kojemu je fizika postala mrska, pa se počeo upletati u visoko obrazovanje, politiku i školstvo. Sumnjam da bi Primorac, koordinator konstitutivne dijaspore u BiH, bio u stanju smisliti ovakvo nazivlje.

Postano: 24.10.2007. 9:26 Naslov:

Nek netko pronađe onaj skeč Monty Pythona gdje čovjek ima titule preko cijele sobe, ili onaj o debati na B.B.C.-u, treba li uvesti treći program (jer ja sam netalentiran).

Postano: 24.10.2007. 9:54 Naslov:

Blofeld je napisao/la (Pogledaj post): ›
To je sigurno nedjelo onog Paara, fizičara kojemu je fizika postala mrska, pa se počeo upletati u visoko obrazovanje, politiku i školstvo. Sumnjam da bi Primorac, koordinator konstitutivne dijaspore u BiH, bio u stanju smisliti ovakvo nazivlje.

Jedan cirkus više ili manje.
To tako kod nas ide.

Postano: 24.10.2007. 10:21 Naslov:

zato tko želi upisati poslijediplomski doktorski studij on traje 6- semestara, a cijena po semestru kreće se od 8.600 Kn recimo do 15.000.
Ma odlično, još ako mentoru u ZG kažeš kako si iz Osijeka točno rigne na tebe sa zgražanjem jer oni pred sobom vide nestručne i nesposobne kandidate koji ne mogu pratiti znanost koju jedino daje sifilistični ZG.
Isto tako svatko gura svoga. Ako i Ivica kičmanović i uspije čak nadmašiti purgerske pametnjakoviće opet nisi na svom terenu, nitko te ne gura, a opet žele centralizaciju znanosti u jebenom ZG.

Postano: 24.10.2007. 10:37 Naslov:

ništ ja to nevjerujem dok nevidim "crno na bijelo"!! presmiješno mi je to s tim magistrima i doktorima(bolonjcima), a još mi je smiješnije zvuči da ja sa 23god. budem nekakav magistar!? a kad pogledam kakav mi je studij i gdje radimo više mi to liči na survivor nego na fakultet al dobro...

ja magistar(a možda i doktor?) osijek031.com smile

Postano: 24.10.2007. 11:08 Naslov:

Marko Markovic, mag. ing. elek.
lijepo lijepo... jedno vrijeme se širila priča da će dipl.ing. po starom program izjednačiti sa bakalarima.... ali jasno je da je to bilo neodrživo. ovo je jedino ispravno rješenje

Postano: 24.10.2007. 11:22 Naslov:

Samo malo... Znači da ja, kad završim studij, neću biti profesorica? To znači da ću i ja biti magistrica?? osijek031.com smile

Postano: 24.10.2007. 11:43 Naslov:

Hrvatska prva u Europi po odljevu mozgova

Citat: › Sa stopom migracije od 29,4 posto Hrvatska je zauzela prvo mjesto u Europi po odlasku visokoobrazovanih ljudi! Prema podacima Svjetske banke gotovo svaki treći Hrvat s diplomom živi u inozemstvu.

Slijedi BIH koja u inozemstvu ima 28,6 posto visokoobrazovane populacije, zatim Makedonija (20,9) i Albanija (20,0), dok izvan Poljske i Mađarske, primjerice, živi samo 12 posto stručnog stanovništva.

Svaki treći Hrvat s diplomom napušta zemlju

Hrvatska znanost nema spoznaja o veličini problema odljeva mozgova jer nema pouzdanih podataka o broju onih koji napuštaju zemlju, kaže Marijana Adamović iz Instituta za društvena istraživanja
Iako se već godinama upozorava na zabrinjavajući trend odlaska visokoobrazovanih stručnjaka, iz nacionalne statistike nije bilo moguće saznati koliko ljudi godišnje stvarno emigrira, niti je bilo procjena koliko to košta zemlju, pa se o razmjerima tog problema samo nagađalo. No, međunarodna istraživanja posljednjih godina daju nešto jasniju sliku, ali za Hrvatsku nimalo utješniju. Svrstana je u grupu zemalja koje su najviše pogođene odljevom mozgova.

- Vrlo visoke stope odljeva mozgova, na koje upućuju podaci Svjetske banke, mogu se dijelom objasniti promjenom migracijskih politika u razvijenim zemljama koje ponajprije traže stručnu radnu snagu - kaže Marijana Adamović iz Instituta za društvena istraživanja.

Objašnjava da hrvatska znanost nema spoznaja o veličini problema odljeva mozgova jer nema pouzdanih podataka o broju onih koji napuštaju zemlju. Oni mogu otići, a da nikad ne prijave svoj odlazak.

Prve međunarodne procjene obrazovanosti migratana od prije nekoliko godina temeljile su se na podacima o strukturi useljenika u OECD zemlje, ali nisu uzimale u obzir životnu dob, odnosno gdje je stečeno obrazovanje.

No, najnovije procjene vode računa i o tome. One govore o nešto nižim stopama emigriranja visokoobrazovanih, ali Hrvatska svejedno visoko kotira i uvrštena je na listu “top 30 zemalja” koje su najviše pogođene odljevom mozgova. Oni koji su zemlju napustili s više od 22 godine čine 18,9 posto visokobrazovane populacije u zemlji.

Prema tom kriteriju Hrvatska zauzima 14. mjesto među 195 zemalja koje su ekonomisti Frederic Docquier i Abdeslam Marfouk prošle godine uključili u istraživanje. Stopa onih koji su samo rođeni u Hrvatskoj, primjerice, znatno je veća i iznosi 24,1 posto. Međutim, bez obzira na to koji je kriterij posrijedi, na listi “top 30 zemalja”, kojom domiraju pacifičke, karipske i afričke zemlje, Hrvatska je najviše plasirana europska zemlja. Na začelju su još tri zemlje iz Europe; Slovačka na 23. Srbija na 27. i Poljska na 30. mjestu (po odlasku starijh od 22 godine).

Premda veliki odljev ljudskog kapitala može biti poguban za razvoj manje i srednje razvijenih zemalja, ekonomisti ističu mnoge pozitivne strane migracija, poput novca koji iseljenici šalju kući, kroz povratak iskusnih migranata, razvoj snažne dijaspore, kvalitetu upravljanja i povećanja stupnja obrazovanja u zemlji.

No, optimalna stopa odlaska obrazovane populacije u svijet, prema procjeni Frederica Docquiera, iznosi od pet do 10 posto. Iznad tog praga odljev mozgova postaje štetan za zemlju. Istraživanja pokazuju da su odljevom mozgova najviše pogođene male zemlje srednje razvijenosti “gdje ljudi imaju motiv i sredstva za emigriranje” te one pogođene ratom i političkom nestabilnosti.

Međunarodno usporedivi podaci konačno potvrđuju pretpostavke da je Hrvatska snažno pogođena odlaskom stručnog i sposobnog kadra. Prema podacima Svjetske banke u inozemstvu je prošle godine živio 726.031 Hrvat, što je oko 16 posto populacije.

Hrvatski stručnjaci do sada su istraživali samo namjere odlaska u inozemstvo, a one su upućivale na “veliki potencijal odljeva mozgova”, premda se nešto smanjio u odnosu na 90-e.

Istraživanje Ive Šverko iz Instituta “Ivo Pilar” 2004. godine pokazalo je da čak 75,3 posto studenata razmišlja o odalsku iz zemlje, a 22,5 posto želi nakon studija početi karijeru u inozemstvu.
Prije nekoliko godina pokrenuta
je inicijativa za povratak hrvatskih znanstvenika u domovinu i manji dio se vratio. No, za stvaranje ambijenta u kojem bi oni poželjeli razvijati karijeru u zemlji potrebno je mnogo više

Pitanje je zašto hrvatski studenti još uvijek imaju tako snažnu motivaciju odlaska iz zemlje, iako prilike više nisu usporedive s onima iz 90-ih. Osim boljih ekonomskih uvjeta i mogućnosti usavršavanja, Šverko navodi da bi glavni razlog mogao biti psihološke prirode. U inozemstvo su skloniji otići oni studenti koji smatraju da ondje mogu lakše ostvariti svoje vrijednosti.

Upravo iz toga razloga, smatra, studentima treba omogućiti da svoje potencijale ostvare u Hrvatskoj, da se razvijaju i napreduju, da se poboljša kvaliteta poslijediplomskih studija osiguravanjem većeg broja stipendija, boljim uvjetima za rad, pružanjem više mogućnosti za zanimljiv i dobro plaćen posao, promjenom statusa znanosti, znanstvenika i visokoobrazovanih stručnjaka u hrvatskom društvu.

Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa posljednjih godina pokušava Hrvatsku učiniti ugodnijim mjestom za “ostvarenje vrijednosti” visokoobrazovnih. Donesen je Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja od 2005. do 2010. te Znanstvena i tehnologijska politika od 2006. do 2010. Prije nekoliko godina pokrenuta je inicijativa o povratku hrvatskih znanstvenika u domovinu i manji broj njih se vratio. Međutim, za stvaranje ambijenta u kojem će visokoobrazovani poželjeti karijeru početi i napredovati u zemlji, treba mnogo više.

Iseljenici godišnje pošalju oko 1,2 milijarde USD kući

Novac koji šalju hrvatski iseljenici udvostručen je u sedam godina, ali posljednje tri godine stagnira na oko 1,2 milijarde dolara.

Zarade koje iseljenici šalju kući da bi pomogli svojim obiteljima dramatično rastu posljednjih godina i u globalnoj ekonomiji danas igraju vrlo značajnu ulogu.

U prošloj godini, prema podacima Svjetske banke, emigranti su u zemlje u razvoju poslali 206.3 milijarde dolara, gotovo sedam puta više nego 1990. godine. No, riječ je samo o službenim podacima, a uzmu li se u obzir neslužbeni kanali kojima putuje novac, procjene govore da se u zemlje u razvoju slio dvostruko veći iznos.

Razloga je mnogo, među ostalim sve veći broj ljudi traži sreću u inozemstvu, povećavaju se njihove zarade, jeftinije je slati novac doma, a posljednjih godina i dolar je oslabio u odnosu na domicilne valute.

No, ekonomisti napominju da obrazovani migranti u pravilu šalju manje novca od niskoobrazovanih jer dolaze iz bogatijih obitelji i izglednije je da sa sobom vode one koji ovise o njima.

Pojedine zemlje uglavnom žive od novca koji im šalje imigracija i on im je važniji nego izravna strana ulaganja ili tradicionalni izvoz.

U Srbiji, primjerice, doznake su dosegle 4,7 milijardi dolara i veće su od ukupnog izvoza, a slična su i iskustva Albanije. Jutarnji.hr

Postano: 24.10.2007. 11:46 Naslov:

Jao....u kakvoj lijepoj državi živim,,,,odem ninati i ujutro se probudim kao magistar,,,,,hvala ti Bože,,,aj lav ju...

Postano: 24.10.2007. 12:14 Naslov:

Štajaznam, moje mišljenje je da će to pojeftiniti tu titulu. Prije kad si postao magistar, e onda si već bio netko i nešto, gospodin čovjek. Ovak će svaktko iole obrazovan mislit da je ne znam šta. Eto, da nije došlo do smjene vlasti, možda bi i imali gradonačelnika magistra.

Postano: 24.10.2007. 12:14 Naslov:

Gospodo akademik Paar je nevjerovatno pametan i kul za razliku od druge ekipe u obrazovanju.
To kažem jer sam ga puno puta čuo i pričao s njim (u fizici i obrazovanju), a što se tiče teme - netko tko je diplomirao kao dosad i netko tko će bit bolonjac ne mogu se usporedit, opet govorim iz iskustva.

Prema tome ovaj zakon je OK, a magisterijski rad bi možda trebali pisat svi koji žele bit mr., jer su neki diplomske radove doslovno prepisali (mislim na ljude s društvenih stuka) iako bi to stvaralo dosta problema.

Postano: 24.10.2007. 12:36 Naslov:

prosle godine smo rucno pisali imena profesora i njihove titule u indeks, majko mila, kolko bi mi onda sada trebalo vremeno, a moja buduca titula koja glasi vms, ispala bi na svakakve gluposti

Postano: 24.10.2007. 14:01 Naslov:

sam meni nije jasno sto cu biti ja nakon 4 godine faksa i evo dvije godine mag (bolonjskog) kojeg budem valjd uskoro i zavrsil? a to nitko jos ne zna odgovoriti