Što je zapravo pivo?
Pivo je vjerojatno najstarije alkoholno piće. Nastalo je vrlo jednostavno: naši prapraprapreci otkrili su da stari kruh, ostavi li se u toplom i vlažnom, poprima neka čudna svojstva. Drugim riječima, pivo je u biti fermentirana žitarica otopljena u vodi. Iz starog Egipta postoje zapisani recepti kako napraviti hqt ili na Grčkom zythus, staroegipatsko pivo, koje je bilo neizostavno u svakodnevnoj prehrani toga doba. Točnije, prehrani seljaka jer faraoni su pili vino. Dakle, već je onda počeo klasni sukob između proletarijata pivopija i eksploatatora koji su pili vino.
Vrste piva
Vrsta piva doslovce ima na tisuće, jer su kombinacije različitih žitarica, hmelja, vode, kvasnica i proizvodnje neograničene. U načelu, pivo ima mnogo više različitih varijanti no vino, iako se valjda 90% piva proizvodi i pije kao uniformni svijetli lager. Za razliku od vina, pivari nastoje postići uniformnost okusa, bez varijacija ovisno o godini, što je opet tipično za vino.
Vrste piva dijele se ovisno o nekoliko kriterija. Da ne kompliciramo, navest ćemo one najvažnije i najčešće vrste, s naglaskom na onima koja se mogu nabaviti i kod nas.
Osnovna podjela piva ovisi o načinu fermentacije: lager i ale.
Lager
Pri fermentaciji lagera kvasnica se sliježe na dno, fermentacija teče sporo i na niskoj temperaturi. To pivo potječe iz Češke i Bavarske, i tradicionalno se odlagalo da leži u tamnim i hladnim špiljama, otkud mu potječe i ime (lagern na njemačkom znači "staviti da odleži"). Relativno je nedavnog nastanka – nedavno znači oko 200 godina. Takav način fermentacije daje pivo bez ostatka šećera (suho), čiste arome. Danas golema većina piva spada u tu skupinu.
Postoji cijeli niz podvrsta lager piva. Navest ćemo najpoznatije:
Pilsner
Lager koje potječe iz Plzena u Češkoj. Karakterizira ga uporaba hmelja saaz (žatec), koji pivu daje posebnu, svježu biljnu aromu. Najbolji je predstavnik, naravno, original: Pilsner Urquell. Kod nas se među pilsnere svrstavaju Karlovačko i Staro češko pivo. Neki pilsneri izrazito su suhi, s posebno izraženom gorčinom hmelja. Najbolji primjer tog stila je njemački Jever.
Helles
Tradicionalno svijetlo pivo iz Bavarske. Od pilsnera se razlikuje po blažem, mekšem okusu, s manje oštrine hmelja. Izvrsno pivo kad je svježe. Predstavnik u nas: Ožujsko pivo.
Žitno pivo (weissbier, weizenbier)
Tipično alpsko pivo, dakle Austrija i Njemačka. Posebnu aromu daje mu žito iako u njemu ima i ječma. Tipično je mekše, gušće od pilsnera, slađe. U aromi se osjeti klinčić i cimet. Neprozirno je jer se žito ne sliježe nakon prestanka fermentacije kao ječam.
Primjeri: Paulaner Weissbier, Erdinger Weissbier.
Bezalkoholno pivo
No, budimo ozbiljni...
Ale
Ale je pivo kojem kvasnica fermentira na površini i pri višoj temperaturi. Prije pojave lagera sva su piva bila ales. Fermentacija tog piva ne završava potpunom pretvorbom šećera u alkohol, tako da su piva ale gušća i malo slađa, ne toliko suha kao lageri. Također, ale fermentacija nije tako "čista" – daje velik broj različitih nusproizvoda, što aleu daju bitno veću kompleksnost no lageru.
Danas je ale tipično piće sjevera Europe, prije svega Belgije, Francuske i britanskog otočja. Kudikamo se rjeđe pije no lager, jer ima težu, kompleksniju aromu, što većini pivopija, koji žele čisto osvježenje bez kerefeka, ne paše. No, među pravim pivoljupcima ale je uglavnom pivo izbora. Evo nekoliko primjera:
Belgijsko samostansko pivo
Kralj svih piva. Među njima najpoznatija su piva trappist, koja se vare isključivo u samostanima trapista u Belgiji i Nizozemskoj. Od najboljeg najbolje je belgijsko pivo Westvleteren. To trapist pivo vari se u samostanu u zapadnoj Flandriji, prodaje samo na njegovim vratima, i vjerojatno je jedino pivo na svijetu bez naljepnice. Svi su podaci – na čepu. No, to ga nije spriječilo da bude proglašeno najboljim pivom na svijetu prošle godine. Samostansko pivo uglavnom je vrlo teško, kompleksno, najčešće tamno. I vrlo je jako: najjače (tripel) inačice imaju oko 12% alkohola!
Primjeri koji su dostupni i kod nas: Chimay (trappist), Leffe (samostansko pivo).
Kriek
Unikatno belgijsko pivo iz okolice Bruxellesa. Odlikuje ga spontana fermentacija u otvorenim posudama – kvasnice odgovorne za to pivo (i to više od 40 vrsta istodobno!) lete zrakom samo u dolini rijeke Zenne. Ako netko želi kušati pivo slično onome kakvo se proizvodilo u srednjem vijeku, prije no što su se počeli primjenjivati neki osnovni higijenski standardi, neka kuša kriek ili – još bolje – osnovu za njega, gueuze. U slučaju gueuzea gotovo da neće povjerovati da pije pivo: kiselo, relativno tanušno, bez gorčine hmelja, bez mjehurića. I fenomenalno osvježavajuće! Ako se u gueuze dodaju divlje višnje, nastaje kriek. Voće malo ublaži i zaokruži kiselost ovog piva.
Primjeri dostupni i kod nas: Belle-Vue Kriek
Belgijski zlatni ale
Kultno belgijsko pivo. Svijetlo, osvježavajuće kao i lager, ali s kompleksnošću vrhunskog alea. Fermentira triput, svaki put na drugoj temperaturi. Oprez! Iako se čini jednako jako kao i svako drugo pivo, ima 8,5% alkohola!
Klasični primjer: Duvel
Eto, malo instrukcija... |
Muško
Žensko
Nebitno
